Zvijezda Ljubljanske berze je Nova Ljubljanska banka (NLB), koja je od početka godine cijenu akcija uvećala 45 odsto. Krajem jula, dionica je dosegla rekordnih 137 eura, ali od tada je, uprkos dobrim polugodišnjim rezultatima, pala za desetak odsto. U tom periodu postalo je jasno da je dobrovoljna ponuda za preuzimanje austrijskog Addiko Banka bila neuspješna. Što je o tome rekao dioničarima predsjednik uprave NLB-a Blaž Brodnjak?

Najveća banka po bilansnoj aktivi u Sloveniji NLB ostvarila je gotovo 300 miliona eura čiste dobiti u prvoj polovini godine, što je godišnji rast od 20 odsto, čime su premašili rezultat rekordne 2022. godine. Zbog povoljnih monetarnih uslova, zlatna vremena za banke su se nastavila, ali dioničare je više zanimalo neuspešno preuzimanje Addiko Banka, piše Bloomberg Adria.

Sredinom avgusta istekao je rok za dobrovoljnu ponudu preuzimanja kojom je NLB namjeravala da stekne 75-procentni udio u Addiko Banku. “Ponuda nije uspela, što smo zapravo i očekivali jer smo postavili visoke uslove”, procijenio je Brodnjak.

Analitičari i oni upoznati sa prilikama tada su ocijenili da je cijena dionica bila pod pritiskom još prije konačne odluke o ishodu ponude, pa nijesu predviđali značajnije padove. Neki su dodali da bi neuspjeh preuzimanja mogao kratkoročno negativno uticati na cijenu dionica, ali dugoročno to neće biti razlog za pad vrijednosti.

Uprkos neuspjeloj ponudi, analitičari i dalje smatraju da je dionica NLB-a privlačna za kupovinu, što pokazuju njihove preporuke na Bloombergu. Posljednji analitičar koji je dao svoju procjenu, Miguel Dias iz Wood & Company Financial Servicesa, zadržao je 12-mjesečnu ciljanu cijenu dionice na 176 eura, što je predviđanje koje je dao i u preporuci krajem jula. Ostalih osam analitičara takođe preporučuje kupovinu dionica, ali su svoje preporuke dali prije isteka roka za preuzimanje Addika.

NLB sljedeće sedmice na hrvatskom tržištu

Nakon toga, dioničare je zanimalo postoje li pravne prepreke za ponovno preuzimanje.

“Novu ponudu formalno ne smijemo da damo sljedećih 12 mjeseci”, odgovorio je Brodnjak i dodao da drugih prepreka nema.

Procijenio je da bi uspješno preuzimanje značajno ubrzalo napore u postizanju ciljeva postavljenih u strategiji za 2030. godinu, ali naglasio je da traže nove prilike.

“Nema lakih puteva, treba tražiti alternativu”, zaključio je.

Ključno kod uspješnog preuzimanja Addika bilo bi da NLB uđe na hrvatsko bankarsko tržište.

“Tamo ćemo biti prisutni već sljedeće sedmice, i to kroz lizing”, najavio je Brodnjak.

Transakcija bi tada trebalo da bude zaključena.

“Tako ćemo postati jedini finansijski ponuđač prisutan u svim zemljama Adria regiona. Međutim, vjerujemo da je to tek prvi korak na hrvatskom tržištu”, izjavio je Brodnjak.

S obzirom na to da ne skriva ambicije za ulazak na hrvatsko tržište, investitore je zanimalo koliko je to tržište važno. Brodnjak je procijenio da je trenutno njegova važnost mala, ali već sljedeće sedmice biće veća. Rekao je da je krajnji cilj da na tom tržištu počnu da posluju kao banka.

“Nije nužno da preuzmemo banku, možemo poslovati i prekogranično. Veliku priliku vidim nakon referenduma o drugom bloku Nuklearne elektrane Krško. U tom projektu učestvuju obje zemlje, a biće potrebno i veliko finansiranje”, procijenio je Brodnjak.

Nakon neuspjele ponude, dioničari su se pitali koliko uopšte ima potencijalnih meta za preuzimanje u regionu.

“Postoji nekoliko manjih banaka, u narednih nekoliko godina albansko tržište biće privlačno, a velik potencijal vidimo i na tržištu lizinga”, rekao je Brodnjak. Dodao je da još ne znaju bi li neka druga banka u regionu bila spremna na “promenu tržišta”.

“Ne mislimo da moramo da se takmičimo u pogledu troškova s drugima, niti mislimo da moramo da nudimo sve vrste investicija i usluga”, dodao je Brodnjak.

Hoće li buduće dividende biti još veće?

Ne bude li preuzimanja, hoće li dividende biti veće? “Sledeće godine isplata dividendi trebalo bi da premaši 40 odsto dobiti iz 2024. godine, dok ove godine iznosi upravo 40 odsto dobiti iz 2023. Ako ne bude preuzimanja na vidiku, želimo dobit da podelimo s deoničarima”, ponovno je istakao. Dodao je da će odluku o dividendama doneti u proleće sledeće godine, a visina će zavisiti od toga hoće li se pojaviti neka prilika za preuzimanje i kakva će kapitalna baza biti potrebna.

Dioničare je takođe zanimalo jesu li prošlogodišnje poplave promijenile mišljenje Slovenaca o važnosti osiguranja. “Svaka prirodna katastrofa dovodi do toga da ljudi shvate da nijesu dovoljno osigurani. Svaki takav razorni događaj je poučan za stanovništvo”, rekao je Brodnjak. Takođe, vidi veliki potencijal za rast osiguranja u cijelom regionu