Njemačkoj će u sljedećih 40 godina biti potrebno 260.000 useljenika godišnje kako bi nadoknadila manjak radne snage, proizlazi iz jedne studije Fondacije Bertelsmann objavljene u utorak.
„Njemačka je u budućnosti zavisna ne samo od useljenika iz zemalja Europske unije nego i izvan”, stoji u studiji Fondacije Bertelsmann. U protivnom će se, kako nadalje stoji u studiji, broj zaposlenih u Njemačkoj do 2060. smanjiti za 13 miliona.
Prema studiji koju su za Fondaciju Bertelsman sproveli Institut za istraživanje tržišta rada i Visoka škola u Coburgu, broj useljenika iz zemalja Evopske unije bi sa sadašnjih 250.000 godišnje mogao u sljedećim godinama biti prepolovljen. Stoga se Njemačka mora pojačano orijentisati prema useljenicima izvan Evropske unije.„Trenutno svega 38.000 stručnjaka godišnje dolazi iz zemalja koje nisu članice EU-a. Taj broj bi se trebao povećati na 150.000″, stoji u studiji.
Kao jedan od glavnih razloga drastičnog smanjenje stručnjaka se navodi odlazak u penziju generacije tzv. baby-boomera koji su rođeni između sredine pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka.
Studija već polazi od toga da će granica za odlazak u penziju biti podignuta na 70 godina i da će se ujednačiti broj muškaraca i žena koji rade. Studija političarima sugeriše da se zakon o useljavanju stručne radne snage, koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri, što prije počne primjenjivati u punom snagom.
Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) koja zajedno s demokršćanskom Unijom CDU/CSU učestvuje u radu vlade, apelovala je na koalicijskog partnera da ubrza stupanje useljeničkog zakona, koji je u kabinetu prihvaćen krajem prošle godine, na snagu.
Prema informacijama Savezne agencije za zapošljavanje Njemačkoj osim visokokvalifikovanih stručnjaka nedostaju radnici sa srednjom stručnom spremom u tehničkom i građevinskom sektoru.
Pripadnici desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) koja se protivi svakom obliku useljavanja, odbacili su zahtjeve za pojačanim useljavanjem i ukazala na 2,1 miliona nezaposlenih u Njemačkoj koje bi, prema AfD-u, trebalo integrisati u tržište rada.
