Privredna udruženja upozoravaju: već svaka treća firma nema namjeru da ulaže u pogon u Njemačkoj. Cijena energije, radne snage, poreza i mnogobrojni propisi usporavaju privredni rast.
„Premeštanje pogona u inostranstvo je već počelo. A kad velike firme sele pogon, onda i male firme i dobavljači trpe štetu ili zatvaraju vrata. Ovo je proglašenje bankrota za privredni prostor Njemačke“, kaže predsjednik Udruženja njemačke veletrgovine i spoljne trgovine i uslužnih delatnosti (BGA), Dirk Jandura za agenciju Reuters.
Na prvom mjestu budućnost u Njemačkoj ne vide energetski intenzivni industrijski sektori, koji su pojam za njemačku industriju kao što su hemijska, metaloprerađivačka, ali i mašinogradnja, piše SEEbiz.
„Troškovi su ovde jednostavno previsoki“, smatra Jandura.
I predsjednica Udruženja porodičnih firmi Mari-Kristin Osterman (Marie-Christine Ostermann) osuđuje ovakve privredne politike, smatra ona.
„Ako se nakon izbora odmah ne promijene privredni okviri, još više firmi će otići u inostranstvo“.
Ona lično je na čelu uslužne firme u snabdevanju bolnica koju je osnovao još njen deda, ali, pre svega, ističe probleme firmi u prerađivačkoj industriji i tamo gde je potrebna preskupa energija za proizvodnju. A zatim su tu i troškovi i mnoštvo propisa, a nestanak radnih mjesta i manje plate će neminovno voditi i lošijim rezultatima u firmama koje su zavisne od potrošnje.
Za predsjednika Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHT) Petera Adriana je ova zemlja došla do trenutka krize čitave privredne strukture. „Ovdašnje firme su poslednjih godina morale pretrpeti previše novih opterećenja i državnih intervencija“, smatra predsednik Komore.
„Utoliko je i njihovo poverenje u privredni prostor Nemačke na samom dnu.“ To se najbolje vidi po ulaganjima firmi u ovoj zemlji: pandemija je već odavno prošla, ali ulaganja su i u ovoj godini još uvek bila šest odsto ispod nivoa pre korone – a trend su još manje investicije.
Prema anketi koju je sprovela Komora među svojim članovima, trećina firmi planira smanjiti svoja ulaganja.
„To nisu dobre perspektive za privredni rast“, upozorava Adrian. Jer nije država, nego privreda koja prije svega pokreće gotovo 90 odsto ulaganja. Njemačka je već sad na samom dnu po privrednom rastu u Evropi, a s nula posto rasta u 2025. računa i DIHT – već treću godinu za redom.
„To je razdoblje sušnih godina u privredi kakvo se još nije vidjelo u Saveznoj Republici Njemačkoj“, smatra Adrian. On je uveren kako jedino drugačija privredna politika Berlina može ovu zemlju opet vratiti stopama rasta.
Privredna politika države je prije svega presudna za infrastrukturu, tako da i udruženje IT sektora Bitkom vapi za drugačijom politikom i ciljnim mjerama kako bi se podstakla ulaganja i zadržale firme u ovoj zemlji. Predsjednik tog udruženja Ralf Vintergerst (Ralf Wintergerst) upozorava kako su i oni pogođeni cijenom električne energije – računarski centri troše mnogo struje, ali su problem i stručnjaci i „papirni mentalitet“ ove države: još uvek ne postoji mogućnost da pravna lica posjeduju digitalni identitet. A i čitava digitalna infrastruktura u ovoj zemlji treba ozbiljnih investicija kako bi uopšte držala korak za već mnogo zemalja u Evropi koje su otišle mnogo dalje.
Predsjednik udruženja veletrgovine podsjeća i na drugu, osobito saobraćajnu infrastrukturu. Dok traju rasprave o alternativnim oblicima mobilnosti, saobraćajnice propadaju i prepune su gradilišta i zastoja koji tako nastaju. A pored toga je tu i jadno stanje mostova u Njemačkoj na kojima se „svaki vozač kamiona oseća nelagodno“ kad preko njih mora preći, upozorava Jandura.
„Naša infrastruktura nije infrastruktura budućnosti, nego infrastruktura iz prošlosti“, ističe Jandura.
