Broj slobodnih radnih mjesta u Njemačkoj je 1,4 miliona. Dojče vele javlja da će toj zemlji do 2030. godine nedostajati šest milion radnika.

Državljani Crne Gore trenutno čekaju tri do četiri mjeseca na radnu vizu.

Zainteresovanost građana Crne Gore, ali i Balkana da zaposlenje pronađu u Njemčkoj raste. Šansu građani sa ovih prostora vide i u činjenici da će u Njemačkoj od 1.marta 2020. stupiti na snagu novi zakon, koji se odnosi na useljavanje stručne radne snage van zemalja Evropske unije, prema kojem se više neće primjenjivati pravilo po kojem prednost pri zapošljavanju ima državljanin Njemačke ili neke druge zemlje Evropske unije. Ukida se i lista tzv. deficitarnih zanimanja tako da će se sve grupe zaposlenih tretirati na isti način.

Dobre zarade su glavni razlog da građani van EU, i ne samo izvan EU, biraju Njemačku kao buduću destinaciju za rad.

Njemački poslovni portal Gehalt.de objavio je nedavno najnovije podatke o najvišim i najnižim platama u Njemačkoj u 2019. godini.

Najveće plaće u zemlji imaju iskusniji doktori koji godišnje zarađuju oko 115.320 eura bruto, stručnjaci za prodaju ili akvizicije sa zaradom od 99.635 eura bruto, zatim direktori fondova 83.640 eura i doktori specijalisti sa 80.720 eura bruto godišnje.

Među najplaćenijima su još i financijsko-računovodstveni menadžeri, regionalni menadžeri prodaje i statističari.

S druge strane, najslabije su plaćeni radnici u kuhinji čija godišnja bruto plaća iznosi oko 21.907 eura, frizeri 23.202 eura, konobari ili konobarice 23.620, radnici u call centru 25.200 i recepcioneri s godišnjom zaradom od 25.370 eura, prenio je Index.hr.

Među najslabije plaćenim radnicima u Njemačkoj nalaze se još blagajnici, kuvari, zubarski asistenti, njegovateljice i vozači.

Prema podacima portala Gehalt.de, radnici na jugu Njemačke primaju znatno veće plate od ostatka zemlje, a najveće plate su ove godine zabilježene u pokrajini Hesse.

Kada je riječ o nedostajučoj radnog snazi, Dojče vele, piše da je razlog što će ovoj zemlji nedostajati toliki broj radnika to što, s jedne strane, Njemačka stari, odnosno sve je više starije populacije. Osim toga, zanatski poslovi su za mlade u ovoj zemlji sve manje atraktivni i loše plaćeni. Pored toga, njemačka izvozna ekonomija cvjeta i nalazi se u ekspanziji. Tako se potiho, činjenicama, okončava borba kultura u Njemačkoj, koja je oduvijek imala apsurdne momente.

Zakonom o useljavanju stručne radne snage, koji stupa na snagu 1. marta 2020. Njemačka stvara mogućnost za zapošljavanje građana iz država van Evropske unije, pa i Crne Gore, prvenstveno za kvalifikovanu stručnu radnu snagu. Stručnim radnicima mora prvo biti priznata kvalifikacija u Njemačkoj, a nakon toga apliciraju za vizu.

“Zakon o useljavalju stručne radne snage će, po pojedinačnim tačkama, proširiti postojeće mogućnosti useljavanja stručne radne snage u Njemačkoj, a koje su sadržane u Zakonu o prebivalištu. Između ostalog, biće omogućeno useljavanje kvalifikovane stručne radne snage. Pod stručnim licem podrazumijeva se osoba sa najmanje dvije godine stručne spreme, koja je u Njemačkoj prepoznata kao ekvivalentna. Ukida se ograničenje na zanimanja koja su deficitarna. Takođe se ukida tzv. ispit prednosti, što podrazumijeva da prije svakog zapošljavanja stručnjaka iz treće zemlje više nije potrebno utvrđivati da li na raspolaganju stoji domaći ili evropski kadar”, saopšteno je CdM-u iz Ambasade Njemačke u Podgorici.

Napominju da mnogobrojna preduzeća traže kvalifikovanu radnu snagu, prije svega u oblasti zdravstva, njege i tzv. MINT zanimanjima (matematika, informatika, prirodne nauke i tehnika).

“S obzirom na to da je tražnja za IT stručnjacima naročito izražena, za njih važe posebna pravila”, ističu u njemačkoj Ambasadi za CdM.