Njemački proizvođači luksuznih automobili, Mercedes-Benz, Audi i BMW, ove su godine ostvarivali rekordne prihode na svojim vozilima, pokazuje analiza banke Stifel napravljena za Financial Times.
Prihodi po automobilu tog trojca porastao je tokom ove godine u prosjeku za 25 posto, ako se uporedi s predpandemijskim razdobljem iz 2019. godine. Zasluga je to skoka potražnje na vodećim tržištima uz relativno skromnu proizvodnju zbog nedostatka elektroničkih dijelova kakvim moderna vozila obiluju.
Preokret trenda
Ove je godine tako došlo do preokreta dugogodišnjeg trenda vrlo mršavih marži koje su pritiskale cijelu automobilsku industriju, a od toga pretjerano nisu bili imuni ni proizvođači skupljih vozila.
Naime, donedavno je proizvodnja nadmašivala potražnju kupaca, pa su proizvođači nerijetko nudili značajne popuste kako bi ispunili godišnje planove prodaje. Izbijanjem pandemije autoindustrija počela je proizvoditi manje vozila nego što ih se traži, a taj je jaz ove godine narastao na 4 miliona automobila.
Iako se sličan deficit pojavio i završetkom prethodne ekonomske krize 2009. godine, tada je to prvenstveno bila anomalija stvorena prekapacitiranošću. Njemački proizvođaći luskuznih automobila vrlo su vješto iskorisitili ovu pojavu.
BMW – koji je krizu s čipovima osjetio slabije od ostalih te je izgubio manje proizvodnih sati – zabilježio je mnogo umjereniji rast zarade.
U 2019. u prosjeku je prihodovao 36.000 eura, a na kraju rujna ove godine više od 38.000 eura. Valja istaći kako je dobar dio tog rasta zarade ostvaren zbog davanja prioriteta proizvodnji skupljih, odnosno profitabilnijih modela.
Tako je Mercedes snizio prodaju u trećem tromjesečju za 30 posto, no prihodi su mu pali samo jedan posto.
Analitičari Stifela su izračunali da je u samo jednom kvartalu Mercedesova zarada prije kamata i oporezivanja (EBIT) povećana za 1,4 milijarde eura zahvaljujući boljem cjenovnom pozicioniranju i preusmjeravanju dostupnih dijelova u proizvodnju skupljih, profitabilnijih modela.
S obzirom da su dioničari primijetili ovakvu politiku, šefovi njemačkih kompanija najavljuju da će s njom nastaviti i kada dođe do ublažavanja krize s isporukom čipova.
Nema pritiska
“Nema pritiska da se ostvari što veći prodajni volumen”, izjavio je prošlog mjeseca direktor Mercedesa Olla Kallenius dok je finansijski direktor Harald Wilhelm dodao kako će se “kompanija fokusirati tamo gdje leži novac”.
Proizvođačima luksuznih automobila na ruku ide i veliki porast cijena na tržištu polovnih vozila To nije samo učinilo kupnju novog automobila atraktivnijom, već je i povećalo bilance finansijskih podružnica velikih kompanija koje se bave leasingom.
“Automobili se vraćaju proizvođaču nakon 12 do 36 mjeseci i preprodajna cijena je mnogo viša nego što se ranije pretpostavljalo”, kaže Daniel Schwarz, analitičar Stifela.
“S kratkoročne perspektive, nedostatak novih vozila danas učiniće polovna vozila skupljima najmanje iduće dvije godine. To će podržati cijene i novih automobila”, zaključuje Schwartz.
(Poslovni.hr)
