Njemačka novim zakonskim rješenjima zauzima oštar kurs prema imigrantima koji zloupotrebljavaju pravo na socijalnu pomoć. Prošle godine je useljeno rekordnih 1,2 miliona stranaca.
Njemačka godinama muči muku sa nedostatkom radne snage, pa je prinuđena da je uvozi, dok istovremeno, sve veći problem, stvaraju upravo radnici iz Evropske unije.
Falsifikovanjem dokumentacije, oni nastoje da se bespravno domognu različitih beneficija. Budući da se još dugo neće obračunati sa prvom teškoćom, valada u Berlinu, uhvatila se ukoštac sa svojom radnom imigracijom.
Prema novim zakonskim rješenjima, koji se pišu u kabinetu kancelarke Angele Merkel, radnicima iz zemalja EU, uhvaćenim u zloupotrebi propisa, biće sledeći put uskraćen ulazak u zemlju.
Ukoliko, primjera radi, budu zatečeni u pokušaju da lažiraju podatke o mjestu rada ili stanovanja, strani radnici moći će da konkurišu za posao samo u roku trajanja važeće boravišne dozvole, bez prava da traže novu.
Naruku vlasti ide stav Melhora Vetleta, procjenitelja Evropskog suda pravde, koji smatra da nema nikakve pravne smetnje da se imigrantima u slučaju zloupotrebe, uskrati pomoć iz Programa za nezaposlene, koji podrazumijeva trajnu pomoć od oko 400 eura mjesečno, uz plaćene troškove stanovanja.
Na listi prevara, sve češće je i podnošenje lažiranih dokumenata u postupku ostvarivanja prava na dječji dodatak. Vlada u Berlinu se nada da će, uvođenjem brojnih dokaza, koji se do sada nisu podnosili, a naročito obavezom prijavljivanja poreskog identifikacionog broja, stati na put malverzacijama.
Prema podacima njemačkog Ministarstva za rad, imigranti iz zemalja EU, dobili su prošle godine, po osnovu programa, 1,7 milijardi eura. Tamošnji mediji ukazuju na činjenicu da mnoge od tih ljudi, na prevaru tjeraju niske plate.
Na spisku onih koji nastoje da se domognu olakšica iako na njih nemaju pravo, sve je više radnika iz Rumunije i Bugarske, čije se obrazovanje pokazalo na nižem nivou od očekivanog. Pritužbe na račun stranaca „pljušte“ u Frankfurtu, Minhenu, Ofenbahu i Duisburgu.
Prošle godine je, useljavanjem 1,2 miliona stranaca, potučen dvadesetogodišnji rekord. Zemlju je napustilo 789.000 građana, pa se tako stvorio „useljenički plus“ od oko 437.000 ljudi, što je najveći priliv stranaca od 1993. godine.
