U Nkjemačkoj će od početka sljedeće godine biti uvedena minimalna satnica od 8,5 eura, odlučili su velikom većinom poslanici Bundestaga.
I dok vladajuća Socijaldemokratska partija (SPD) govori o “istorijskom danu”, dotle opoziciona Ljevica kritikuje ovu odluku, tvrdeći da je ta suma premala.
“Ovo je istorijski dan za Njemačku”, rekao je šef SPD Zigmar Gabrijel, a mediji navode da je u drugim zemljama Evropske unije (EU) minimalna satnica veća.
Tako u Luksemburgu iznosi 11,10 eura, u Francuskoj 9, 53, Holandiji 9,11, Belgiji 9,10, Irskoj 8,65, a da je od svih zemalja EU najniža u Bugarskoj 1,04 eura, Rumuniji, 1,14, Litvaniji 1,76, Letoniji 1,93.
Njemačka je 21. od ukupno 28 zemalja EU, koje imaju definisanu mimnalnu satnicu, a o zakonu će još odlučivati i Bundesrat, tako da će onda biti “zeleno svijetlo” za ovaj zakon, koji predviđa i prelazni period, pa se u nekim granama ta mininalna zarada može onda isplaćivati tek od 2017. godine.
Minimalna nadnica bila je jedno od glavnih obećanja socijaldemorkata u predizbornoj kampanji, zato je ministar rada Andrea Nales (SPD) za ovaj zakon rekla da je od značaja za “milione zaposlenih”, koji će moći da “konačno dobijaju pristojnu platu”.
Ona je, ukazujući na desetogodišnju raspravu o minimalnim zaradama, odnosno minimalnoj satnici, istakla da je konačno usvajanje iznosa od 8,5 eura razlog za veselje.
Ljevica, opoziciona partija, nastala spajanjem naslednika bivših istočno-njemačkih komunista i WASG stranke, ne misli, međutim, tako i tvrdi da je 8,5 eura po satu premalo i da bi ta satnica trebalo da bude 10 eura.
Sindikati, premda je i za njih taj zakon “istorijski uspjeh”, ipak, imaju i kritičku notu diskusije i upozoravaju da je tržište rascjepkano i da postoji opasnost da će i dalje biti milioni izuzetaka radnika, koji će raditi za manje od minimalnog.
Minimalna satnica načelno važi za sve privredne grane, u principu i za sezonske radnike, premda njima poslodavac, ukoliko su u poljoprivredi, izgleda, može da ponudi i druge opcije, prenose mediji.
