Promjene u regulatornom okviru Njemačke i Austrije dodatno će pogoršati stanje na hrvatskom, ali i regionalnim tržištima rada i izazvati manjak radnika.
Očekivanja su to savjetnika za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Davorka Vidovića povodom njemačkog otvaranja za kvalifikovane radnike Zapadnog Balkana 1. marta te austrijskog za hrvatske državljane, kroz zapošljavanje bez radne dozvole od 1. jula.
Ističe da za njih Hrvatska nije skroz spremna, najviše zbog kašnjenja u reformi obrazovnog sistema i zaostajanja u platama uprkos njihovom rastu posljednje 2-3 godine. To bi, kaže, mogle popraviti nove mjere, npr. rast minimalne plate na 5.000 kn (oko 670 eura), uz kompenzaciju iznosa povećanja najviše ugroženim poslodavcima i branšama, ali i poslodavci bi mogli puno učiniti s pretvaranjem ugovora na određeno (21%) u ugovore na neodređeno vrijeme.
“To ih ne bi koštalo, a mogli bi zaustaviti odlazak radnika”, kaže Vidović dodajući da nas ne čeka samo veliki porast dnevnih migranata, što je bio i slovenački slučaj pa iz Maribora dnevno 16.000 ljudi odlazi na rad u Austriju.
Povećati benefite
Naime, iako će najviše pogođeni biti poslodavci iz dijelova Hrvatske gdje su u radnointenzivnoj industriji plate ispod državnog prosjeka i znatno ispod npr. Grada Zagreba, Austrija, kaže, zbog dinamične ekonomije, visokog standarda i plata te solidnog nivoa radno-pravne zaštite austrijskih radnika, može biti zanimljiva i za odlazak ljudi iz drugih krajeva.
Zbog njemačkog zakona, pak, hrvatske poslodavce očekuje ono što nijesu mogli sanjati – utakmica s njemačkim poslodavcima u pogledu konkurentnosti u privlačenju radnika iz regiona. Razlog? Od lani izdatih 73.061 hrvatske dozvole za rad strancima, čak 85% odnosi se na radnike iz regije: 31.214 iz BiH, 14.549 iz Srbije, 8442 s Kosova, 6052 iz Sjeverne Makedonije, 3105 iz Albanije te 537 iz Crne Gore.
“S njemačkim zakonom se apsolutno povećava konkurencija hrvatskim poslodavcima čije ključne prednosti ostaju blizina tržišta i nepostojanje jezične barijere. To može nadmašiti finansijsku prednost njemačkih poslodavaca, no naši bi se trebalo potruditi da osiguraju što bolje smještajne i radne uslove te platu koja će u kombinaciji s tim biti stimulativna za dolazak u Hrvatsku”, kaže Vidović.
Direktorica portala danasradim.hr Maja Bogović smatra da će mjera njemačke Vlade sigurno podstaći novi talas razmišljanja o odlasku u inostranstvo dijela zainteresovanih kvalifikovanih radnika iz regiona.
“Hrvatski poslodavci već neko vrijeme rade na jasnom komuniciranju benefita koji nadilaze osnovne uslove rada. Oni koji još nijesu preduzeli mjere za podizanje zadovoljstva zaposlenih moraju se zapitati da li su omogućili svojim zaposlenicima radne uslove koji će ih zadovoljiti te ponukati na ostanak u Hrvatskoj”, ističe Bogović.
Hrvatsku biraju zbog jezika
No, kako na tom portalu bilježe velik interes radnika iz regiona za sezonske poslove, uticaj novih mjera mogao bi se odraziti upravo na njih jer će moći kandidirati za poslove u Njemačkoj.
“Radnici iz regiona koji se javljaju na poslove objavljene na danasradim.hr često traže poslove na određenim, već poznatim lokacijama”, kaže Bogović.
Osim blizine, Hrvatsku biraju zbog lakoće sporazumijevanja, što često nije slučaj u Njemačkoj ili Austriji.
Što se tiče hrvatskih radnika, prema informacijama poslodavaca neki koji su prethodnih godina odlučili otići u inostranstvo, ove godine su se vratili. Najčešće se radi o operativnim poslovima, a kao razlog povratka navode previsoke troškove života u inostranstvu i porast plata u Hrvatskoj”, kaže Bogović.
