Ministar finansija Darko Radunović poručio je da će biti zadovoljan ukoliko se do kraja godine, zbog uticaja korona virusa na ekonomiju, održi isplata zarada, socijalnih davanja i penzija.
On je, na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, istakao da neće biti veće budžetske potrošnje, zbog čega nije planirano usvajanje Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO).
“U ovoj godini nijesmo planirali Zakon o Fondu PIO. Vođeni su pregovori, razgovaralo se, ali to ima dosta veliki fiskalni uticaj. Nije u ovom trenutku realno razgovarati o povećanju fiskalnog uticaja na budžet, niti kod tog zakona, niti kod povećanja primanja. Ukoliko sačuvamo održivost javnih finansija i isplate zakonskih obaveza, usljed dramatičnog pada prihoda, mislim da to jeste jako dobar rezultat i govori o stabilnosti javnih finansija”, naglasio je Radunović tokom rasprave o rebalansu i izmjenama Odluke o zaduživanju koje je Odbor podržao većinom glasova.
Ministar finansija je ponovio ranije procjene da će prihodi u turizmu ove godine, zbog pandemije korona virusa, pasti 40 odsto, odnosno biće manji za 450 miliona eura nego prošle godine i iznositi oko 650 miliona.
Više poslanika pitalo je na osnovu čega je rađena ta procjena.
“Procjena da će prihodi od turizma ove godine biti 40 odsto niži oslanja se na projekcije Ministarstva turizma. To su nam potvrdile Evropska komisija i Svjetska banka”, odgovorio je Radunović, ističući da ne može garantovani da će tako biti.
Pandemija korona virusa je, kako je ukazao, šok za sve ekonomije svijeta. On smatra da je važno ujedniti se i probleme rješavati u realnom vremenu, poput privlačenja turista.
“To se mora iskoordinisati, ne možemo zakonima sve predvidjeti. Rad sa turističkim operaterima i agencijama se mora koordinirati”, kazao je Radunović, dodajući da se Crna Gora sa zdravstvenom krizom suočila u trenutku pozitivnih rezultata u dijelu konsolidacije javnih finansija.
Izvorni prihodi budžeta, kako je naveo ministar, ove godine biće niži 349 miliona i iznositi 1,7 milijardi eura ili 37 odsto BDP-a. Rebalans predviđa i nižu potrošnju kapitalnog budžeta u dijelu realizacije projekta autoputa Bar-Boljare. Prema riječima Radunovića, auto-put je opterećujući za budžet, ali će se isplatiti.
“Projekat auto-puta jeste veliki teret, ali oko njega postoji opšti konsenzus da ga treba uraditi i da moramo napraviti taj pravac. Put dobija profitabilnost kada se završi. Nikakvu dilemu nemam o održivosti i profitabilnosti tog puta”, kazao je Radunović.
Do kraja godine nas očekuje i pad stranih direktnih investicija sa sedam na 5,4 odsto. Realni pad BDP-a, kako je naveo Radunović, procjenjuje se na 6,8 odsto u ovoj godini, dok se iduće prognozira postepen rast od 4,9 odsto.
“Ukupna potrošnja u ovoj godini će, i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi kroz dva paketa mjera, iznositi 2,04 milijardi eura, odnosno 44 odsto BDP-a, što je za 63,4 miliona ili tri odsto niže u odnosu na prvobitni plan”, ukazao je Radunović.
On je dodao da je deficit projektovan u iznosu od skoro 336 miliona eura, što je 286 miliona više u odnosu na prvobitno planirani iznos.
“Za navedeni iznos deficita uvećava se i procjena nedostajućih sredstava u tekućoj godini koj a će ukupno iznositi 877,5 miliona eura. U cilju nadomještanja nedostajućih sredstava, vodimo razgovore sa partnerskim i finansijskim institucijama kako bi se obezbijedio pristup svim raspoloživim kreditnim i donatorskim sredstvima”, istakao je Radunović.
Vlada razgovora sa Međunarodnim monetarnim fondom i, kako je rekao ministar, od te institucije očekuju dio novca kroz instrument brzog finansiranja.
“Kroz razgovore koje trenutno vodimo, očekujemo da ćemo obezbijediti oko 500 miliona eura koji će se koristiti za pokrivanje nedostajućih sredstava u ovoj godini”, precizirao je Radunović.
On je naveo i da će javni dug ostati na sličnom nivou kao prošle godine od 3,79 milijardi eura, ali da će zbog slabljenja ekonomije od prosječnih 6,8 odsto, iznositi 82,5 odsto BDP-a.
Poslanik SD-a Boris Mugoša smatra da je ovogodišnji rebalans jedan od najizazovnijih, jer niko ne zna kako će se ova godina završiti i nije sigurno da će biti jedini do kraja godine. Njegov kolega iz SNP-a Srđan Milić tvrdi da je rebalans baziran na pretpostavkama, te da je posljedica vođenja ekonomsko-socijalne politike prethodnih godina. On u rebalansu vidi i korona profitere.
“Ne vidim da očekujete jedan jedini cent više po osnovu borbe protiv neformalne ekonomije. Ako budemo definisali borbu protiv sive ekonomije u turizmu na pravi način, sa jasnom identifikacijom svih onih koji su bili profiteri od neformalne ekonomije, naš gubitak će biti veći”, smatra Milić.
Poslanica DPS-a Ana Nikolić ocijenila da će Vlada izdržati pripremljeni plan, ukoliko ne bude iznenađenja sa COVID-19.
Poslanik DF-a Milutin Đukanović tvrdi da će korona kriza izazvati ekonomsko-finansijski kolaps u Crnoj Gori. On predlog rebalansa smatra političkim pamfletom. Đukanović je rekao da, osim u turizmu, pad treba očekivati i u drugim sektorima. Kao primjer, naveo je građevinarstvo.
“Prije dvije-tri godine u prva tri mjeseca u sektoru građevinarstva izdato je 105.000 kvadrata dozvola za izgradnju, dok je u prvom kvartalu ove godine 5.000 kvadrata”, naveo je Đukanović.
SD zadovoljan što nema koncesija za Aerodrome
Poslanik SD-a Boris Mugoša istakao je da njegova partija smatra pozitivnim što nema prihoda od koncesija za Aerodrome Crne Gore.
“Znate da smo protiv tog koncepta. Nadamo se da će korona uticati na donosioce odluka da ovu stvar još jednom ozbiljno razmotrimo. Korona je pokazala i koliko je važno imati određene kompanije u državi”, istakao je Mugoša.
Treći paket još nije završen
Treći paket pomoći privredi, kako je kazao ministar, još nije završen. On je objasnio da se tim setom mjera, između ostalog, definiše odnos sa komercijalnim bankama.
“Želimo da stvorimo pretpostavke da preko komercijalnih banaka krenemo sa dobrim bankarskim prozvodima koji će imati dobru ročnost, dobar grejs period i imati povoljnu kamatnu stopu”, rekao je Radunović, dodajući da će cijeli postupak biti transparentan.
Kako je objasnio, banke čuvaju ogromne depozite i treba pronaći način kako ih usmjeriti sa računa na aktivnosti kojima će se stvoriti pretpostavke za podršku razvojnim projekatima.
On je naveo da će banka morati da izdvoji isti iznos novca za privredu, pod istim uslovima, kao i Vlada.
“Očekujemo da potpišemo sporazum da onoliko koliko mi budemo ostavili kod neke komercijalne banke, da toliko sredstava najmanje mora i ta banka obezbijediti. Ako kod jedne banke ostavimo 20 miliona i ona će obezbijediti 20 miliona. Tražimo istu ročnost koju i mi obezbjeđujemo. Znači, prema privredi bismo izašli sa kreditnom podrškom u iznosu od 40 miliona, sa kamatom koju takođe moramo dogovoriti”, precizirao je Radunović, dodajaći da će prednost za kredite imati djelatnosti koje stvaraju nove vrijednosti.
Ministar je istakao da treći paket, koji je definisan izmjenama budžeta, predviđa i podršku opštinama.
“U petak su završeni razgovori sa svim predsjednicima opština. Tražili smo od njih da poštuju pravila da se ne dijele plate bez poreza i doprinosa, pa ćemo nalaziti rješenja kako da se pomažemo, da stvorimo uslove da im se dozvoli dodatno zaduženje, ali u skladu sa zakonom”, kazao je Radunović.
Uvrštena je i mogućnost zaduženja kod Banke za razvoj Savjeta Evrope u iznosu do 70 miliona eura, prenosi CdM.me.
“Sredstva će biti plasirana privredi kroz povoljne aranžmane posredstvom Investiciono-razvojnog fonda i komercijalnih banaka”, objasnio je Radunović, navodeći da je paketom predviđena i mogućnost izdavanja garancije državi do 50 miliona za kreditni aranžman između međunarodnih finansijskih institucija i komercijlanih banaka za potrebe povoljnog finanisranja privrede i razvojnih projekata.
Za subvencije mikro, malim i srednjim preduzećima planirano je deset miliona, dok će za subvencije u okviru budžeta Ministarstva ekonomije biti izdvojeno tri miliona eura i dodanih pet miliona u okviru tekuće budžetske rezerve.
