Iako je prošlo više od godinu i po otkad je Ministarstvo finansija stavilo na javnu raspravu nacrt zakona o stambenim štedionicama taj akt do sada nije upućen Vladi na usvajanje.
Na čelu Ministarstva finansija bio je Milorad Katnić kada je rađen nacrt, a priča nije odmakla ni otkad je na čelu resora Radoje Žugić.
Iz Ministarstva finansija „Vijestima“ nije direktno odgovoreno na pitanje da li se odustalo od tog nacrta i ako nije kada se može očekivati da on u formi predloga bude upućen Vladi na usvajanje. Skupština bi se izjašnajvala o predlogu.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
„Iako programom rada Vlade za ovu godinu nije predviđeno utvrđivanje predloga zakona o stambenim štedionicama otvoreni smo da iniciramo izmjene programa u cilju naknadnog uključivanja tog zakona u slučaju da se iskaže visok stepen interesovanja za osnivanjem stambenih štedionica“, odgovorili su iz Ministarstva finansija.
Dodali su da “ako bi postojao interes da se taj zakon stavi na dnevni red stav ministarstva bio bi da se u njemu jasno preciziraju odredbe koje će obezbijediti elemente konkurentnosti u odnosu na uslove koje za osnivanje i poslovanje moraju ispunjavati banke”.
Prema nacrtu zakona, stambene štedionice radile bi kao posebne kreditne institucije koje bi sakupljale novac u vidu depozita za stambenu štednju i namjenski odobravale kredite za rješenje stambenih potreba isključivo tim štedišama.
Kredit bi mogao da se odobri tek nakon dvije godine od dana zaključenja ugovora o stambenoj štednji koji je preduslov za dobijanje kredita. Građani bi mogli od stambene štedionice dobiti kredit za kupovinu stana, kuće ili katastarske parcele za izgradnju stambenog objekta, za izgradnju stana ili kuće, njihovu adaptaciju, dogradnju, popravku, opremanje i komunalno uređenje. Novac bi mogli koristiti i za otplatu stambenog kredita uzetog kod neke banke.
Stambeni štediša imao bi mogućnost da prava iz ugovora o štednji ustupi članu porodice. Štedionicu bi moglo osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice. Osnivački kapital morao bi biti najmanje tri miliona eura.
Mogli bi, između ostalog, i da odobravaju kredite izvođačima građevinskih radova za projekte stanogradnje za potrebe štediša.
Poslovanje stambenih štedionica kontrolisala bi Centralna banka (CBCG).
vijesti.me
