Njemačka je uštedjela 368 milijardi eura na kamatnim troškovima od početka finansijske krize 2008. zahvaljujući niskim kamatnim stopama. To odgovara više od 10% bruto domaćeg proizvoda, izračunala je centralna banka ove zemlje (Bundesbank), izvijestio je uticajni lokalni ekonomski medij “Handelsblatt”.

Samo u prošloj godini, savezna vlada, pokrajine, opštine i socijalne vlasti uštedjeli su 55 milijardi eura.

Prema “Bundesbanci”, eurozona u cjelini je uštedjela 1,42 triliona eura od kamata nakon početka finansijske krize. Najveći pobjednik nakon Njemačke je Francuska sa uštedom od 350 milijardi eura, a slijedi je Italija sa 262 milijarde eura.

Za analizu, “Bundesbank” je uporedio odgovarajuće kamatne stope zemalja eurozone u 2007. godini, godini prije finansijske krize, s odgovarajućim nivoima u godinama do 2018. godine.

Ako je u 2007. godini njemačka država morala ponuditi investitorima prosječnu zaradu od 4,2% za svježi novac, kamatne stope su postepeno pale na 1,5% u 2018. godini. Zbog ovog pada kamatnih stopa, Berlin je morao potrošiti nešto više novca na servisiranje duga.

Efekat će biti još veći ako federalne i pokrajinske vlade ne akumuliraju viškove, već dugove.

Ekonomisti sve više upozoravaju da će se u slučaju povećanja kamatnih stopa dug zemalja eurozone ponovo brzo povećati.