Program „Garancije za mlade“ treba da osigura da svi mladi u roku od četiri mjeseca od kad su postali nezaposleni ili napustili formalno obrazovanje, dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, pripravništvo ili praksu, a Zavod za zapošljavanje Crne Gore će biti glavna ulazna tačka za realizaciju ovog programa, koji sa primjenom pilot faze počinje početkom naredne godine – kazala je za Bankar Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Ona je najavila da će se implementirani po fazama, gdje će pilot projekti tokom 2025. i 2026. godine biti u tri odabrane opštine i to u Bijelom Polju, Nikšiću i Ulcinju, a nakon ove faze i sagledavanja rezultata treba da se implementira na čitavoj teritoriji Crne Gore
Ona je podsjetila da su politike koje podupiru zapošljavanje mladih su uvijek u fokusu ovog Ministarstva i Vlade Crne Gore, te da je, slijedeći praksu EU kada je u pitanju podrška za zapošljavanje mladih, Ministarstvo u saradnji sa svim relevantnim institucijama pripremilo prvi Plan implementacije programa „Garancija za mlade“ koji je Vlada Crne Gore usvojila u julu tekuće godine.
-Naime, ovaj program se primjenjuje u zemljama EU od 2013. godine koji je obuhvatao mlade od 15-24 godine života, i isti je kroz Preporuku o lakšem prelasku u svijet rada – „Jačanje Garancije za mlade“ proširen na način da obuhvati ciljnu grupu mladih od 15-29 godina žvota.
Generalno, program „Garancija za mlade“ treba da osigura da svi mladi u roku od četiri mjeseca od kad su postali nezaposleni ili napustili formalno obrazovanje, dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, pripravništvo ili praksu. Ono što je važno istaći kad je u pitanju ovaj program, da će se implementirani po fazama, odnosno predviđeno je da pored reformi i inicijativa koje treba sprovesti tokom trajanja prvog plana, isti pilotira tokom 2025. i 2026. godine u tri odabrane opštine i to u Bijelom Polju, Nikšiću i Ulcinju. Nakon ove faze i sagledavanja rezultata isti treba da se implementira na čitavoj teritoriji Crne Gore. Zavod za zapošljavanje Crne Gore će biti glavna ulazna tačka za realizaciju ovog programa, koji sa primjenom pilot faze počinje početkom naredne godine – kazala je Nišić.
Nišić je ukazala i da, istovremeno, Nacionalna strategija zapošljavanja 2021-2025 definiše, kroz jedan od operativnih ciljeva, mjere i aktivnosti koje treba da doprinesu unaprjeđenju položaja nezaposlenih lica kroz veću efikasnost usluga za tržište rada i mjera aktivne politke zapošljavanja.
-Ovo konkretno znači da se kroz pravovremene aktivne mjere tržišta rada omogućava veća vjerovatnoća za pronalazak kvalitetnog zaposlenja, posebno u rastućim sektorima kao što su zeleni i digtalni sektori, ali i u sektoru socijalne ekonomije i sektorima u kojima nedostaje kvalifikovane radne snage, kao što su sektori zdravstva i socijalnog staranja. U ovim sektorima postoji veliki prostor za veće uključivanje posebno mladih kao i dugoročno nezaposlenih lica na tržište rada. U okviru sredstava iz Evropskih fondova kojim upravlja MRZSD to jest kroz Grant šemu ”Podrška zapošljavanju, socijalnoj inkluziji i socijalnom preduzetništvu“ podržana su 24 projekta. Cilj ove podrške je bio da se na nivou opština koje nisu imale uspostavljena lokalna partnerstva za zapošljavanje, iste uspostave i da se unaprijedi socijalni dijalog na lokalnom nivou. Pored unapređenja zajedničkog djelovanja na lokalnom nivou, a sve u cilju veće zapošljivosti lokalnog stanovništva MRZSD je finansijski podržalo i razvoj socijalnog preduzetništva. Ciljne grupe su bili mladi ljudi, žene, dugoročno nezaposleni i pripadnici osjetljivih grupa, koji su kroz podržane projekte dobili priliku da se osposobe za rad kroz mentorstvo na mjestu rada, obučavanje za rad i rad na određeno vrijeme, što u krajnjem rezultira time da osobe koje su prošle treninge steknu kvalifikaciju za rad i lakše pronađu zaposlenje. – kazala je Naida Nišić.
Na pitanje kako se Ministarstvo rada, zapošljavanja i scijalnog dijaloga suočava sa ekonomskim izazovima, poput inflacije i povećanja troškova života, podsjećaju da je jedna od ključnih mjera za poboljšanje standarda građana, kroz Fiskalnu strategiju 2024-2027. godina predviđeno je smanjenje troškova za poslodavce kroz niže poresko opterećenje na zarade, povećanje minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori.
Imajući u vidu visoku zavisnost crnogorske ekonomije od privlačenja investicija sa jedne i potrebu širenja proizvodne baze sa druge strane, kao i izazove sa kojima se Crna Gora suočava u dijelu nedostatka kvalifikovane radne snage (što će biti posebno izraženo u uslovima pune integracije crnogorske privrede u jedinstveno evropsko tržište u sklopu pristupanja EU) neophodno je bilo kroz odgovarajuću poresku politiku, stvoriti podsticajan investicioni ambijent koji će rezultirati većim prilivom investicija i generisanju novih radnih mjesta.
Stoga novim izmjenama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čija primjena je počela 1. oktobra 2024. godine povećan je iznos minimalne zarade u zavisnosti od opisa posla radnog mjesta, odnosno zaposleni koji rade na radnim mjestima do V nivoa kvalifikacije obrazovanja primaće minimalnu zaradu u neto iznosu od 600 eura, dok zaposleni koji rade na radnim mjestima sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja primaće minimalnu zaradu u neto iznosu od 800 eura.
Kroz povećanje raspoloživog dohotka istovremeno će se povećati lična potrošnja što će omogućiti rast budžetskih prihoda kroz veću naplatu poreza na potrošnju. U isto vrijeme, jedan dio izgubljenih prihoda nadoknadiće se kroz veću osnovicu usljed povećanja prevashodno minimalne zarade ali i ostalih zarada što će vratiti jedan dio prihoda koji se gube po osnovu smanjenja stope doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje, dok će jedan dio prihoda biti kompenzovan kroz veće prihode od poreza na dohodak usljed niskog praga “neoporezivog dijela” zarade i rasta minimalne zarade – kazala je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
(Bankar.me)
