Zbog visokih cijena gasa mnogi Njemci sada smanjuju grijanje u svojim domovima jer jedva mogu da plate potrošeni gas. Zalihe gasa u Njemačkoj su rekordno niske, i zato mnogi stručnjaci izlaz iz te situacije vide u alternativnima načinima grijanja, piše DW.
Sredinom januara su gasne rezerve u Njemačkoj bile popunjene samo 46,5 odsto, a mjesec ranije su bile popunjene 58 odsto. Raspoloživa količina se primjetno smanjuje. Nestašica postaje posebno jasna kada se pogleda prethodna godina. Skladišta gasa u Njemačkoj su u januaru 2021. bila popunjena 58,2 odsto, a u decembru – više od 79 odsto.
Trenutno je u toku gasna kriza, kaže Klaudija Kemfert koja je odgovorna za upravljanje energijom na njemačkom Institutu za ekonomska istraživanja (DIW). Svi moraju da znaju “da u budućnosti moramo odustajati od gasa i učiniti sve da bismo više uštedjeli. To je moguće i u kratkom roku, ali je takođe važno insistirati na drugim načinima grijanja, posebno kada je u pitanju predstojeće renoviranje neke zgrade”, kaže Kempert.
Solarni sistem samo djelimično zamjenjuje gas
Dalji razvoj cijena gasa je vrlo teško predvidjeti, kaže Tomas Cvingman, energetski konsultant u Centru za savjetovanje potrošača u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. “Mi u ovom trenutku pretpostavljamo da će se, suprotno našoj prvobitnoj procjeni, trenutni trend nastaviti još nekoliko mjeseci. Dugoročno, procjenjujemo da će cijena gasa ponovo da padne”, kaže Cvingman. Ali, Savjetovalište za potrošače ipak preporučuje da se građani informišu o alternativnim izvorima energije za grijanje.
“Koja mogućnost dolazi u pitanje i da li se ona isplati – zavisi od toga koliko je neka zgrada dobro izolovana, kolike su grijne površine i koliko ljudi u njoj živi”, kaže Cvingman. Termalni solarni sistem je ekonomičniji za domaćinstva sa više od četiri osobe. Međutim, to ne znači da će tako nestati zavisnost od gasa. “Dio gasa – oko 15 do 20 odsto – bio bi zamijenjen solarnom energijom”, procjenjuje stručnjak iz Savjetovališta za potrošače.
Pelet ili toplotne pumpe kao alternativa za gas
Potrošačima je za pelet potrebno skladište. Da bi se kotao na drveni pelet finansijski isplatio, mora se znati koliko je star sistem grijanja na gas i da li gasni kotao eventualno mora da se zamijeni. Ako je sistem star i predstoje ti troškovi, prema procjeni Savjetovališta za potrošače, promjena bi mogla da se isplati. Osim toga, troškovi zavise i od cijena peleta. Zato paušalna procjena nije moguća. Instalacija kotla na pelet je takođe prilično složena.
Druga mogućnost bi bilo grijanje toplotnom pumpom. Toplotne pumpe izvlače toplinu iz okoline, dakle, iz vazduha, vode ili zemlje. Uz pomoć dobijene energije, rashladno sredstvo isparava u posebnoj komori i potom se komprimira. Tako se zagrijava, pa i vodu dovodi do željene temperature i zatim se ponovo kondenzuje. I onda ciklus počinje ispočetka.
Da bi toplotna pumpa mogla da radi na klimatski prihvatljiv i ekonomičan način, prostorije moraju biti dovoljno zagrijane s najnižom mogućom neophodnom temperaturom. To je temperatura do koje u kotlu mora da se zagrije voda za grijanje prije nego što uđe u grijna tijela. Za efikasan rad sistema za grijanje ona ne bi trebalo da bude veća od 50 stepeni.
Toplotna pumpa može da se isplati
“Sa naše tačke gledišta, toplotna pumpa može biti najbolje rješenje ako su termalne osobine objekta odgovarajuće. To znači da su grijne površine toliko velike da je najniža neophodna temperatura sistema maksimalno 50 stepeni”, objašnjava Cvingman. “Ako uz to i struja za toplotnu pumpu dolazi iz obnovljivih izvora energije, onda imamo sistem grijanja koji može da radi kompletno bez emisije CO2.”
Ako treba da se instalira vazdušna toplotna pumpa i ako su grijna tijela takva da je najniža osnovna temperatura dovoljna, ulaganje potrebno za zamjenu će biti podnošljivo i može da se uporedi sa ugradnjom novog plinskog kotla. Tome treba dodati i cijevi koje bi iz spoljne jedinice vodile u kuću.
Savjetovalište za potrošače smatra da je trenutno teško moguće da se brzo izvede takva promjena sistema za grijanje. “Zanatske firme su prebukirane. Osim toga, za prelazak na toplotnu pumpu potrebni su majstori koji imaju dosta iskustva s tim uređajima. Ovdje je bitno da se sistem planira tako da odgovara kući i potrebama onih koji u njoj stanuju”, savjetuje Cvingman. Prilikom planiranja sistema uvijek valja napraviti i proračun toplotnog opterećenja.
Ušteda kroz energetsku optimizaciju
Novac se ne može uštedjeti samo uz pomoć sistema za grijanje. Vlasnici kuća bi trebalo da razmišljaju i o energetskoj optimizaciji objekta, preporučuje stručnjakinja iz DIW Kemfert. Dugoročno je, kaže, važno oslanjati se na obnovljive izvore energije.
Centar za savjetovanje potrošača takođe preporučuje da se provjeri sobna temperatura. “Na primjer, 19 stepeni je često dovoljno u kuhinji i hodniku. U dnevnoj sobi ili radnoj sobi nekad je potrebna temperatura od 22 stepena. Prostorije koje se različito zagrijavaju trebalo bi da budu odvojene jedna od druge zatvorenim vratima”, kaže Cvingman. “U suterenu takođe treba izolovati cijevi kroz koje teče topla voda. Podrum bi trebalo da bude odvojen od grijanih prostora dobro izolovanim vratima.”
DW
