Američki predsjednik Joe Biden nije jedini u Sjedinjenim Američkim Državama koji radi u svojim 80-im godinama. Veliki broj Amerikanaca koji su u tim godinama, koje se nazivaju i zlatnim godinama, radi.
I bivši američki predsjednik Donald Trump je blizu 80. godine, a namjerava se ponovo kandidovati za predsjednika. Analiza lista Washington Post, urađena na osnovu podataka nacionalne kancelarije za statistiku, pokazala je da je najveći broj zaposlenih osoba starijih od 80 godina bio 2019. Tada ih je bilo 734.000, dok ih je 1980. bilo 110.000.
Broj zaposlenih među osobama starijim od 80 godina je nakon 2019. neznatno smanjen, utvrđeno je analizom američkog poslovnog portala Business Insider. Udio ove populacije u ukupnom broju zaposlenih do prošlog mjeseca bio je 5,16 posto. U cijeloj prošloj godini iznosio je 5,67 posto, dok je prije deset godina iznosio 4,75 posto. Taj udio je 1980. iznosio 2,53 posto.
Prema podacima Bostonskog koledža, prosječna dob u kojoj se muškarci penzionišu je 64 godine, dok je prosječna dob u kojoj se žene penzionišu 62 godine. Međutim, prosječna dob u kojoj se i muškarci i žene penzionišu od 90-ih godina raste.
Zašto rade u “zlatnim godinama”?
Među razlozima zašto se Amerikanci sve kasnije penzionišu jeste želja za svrhom, potreba za prihodima te to što je medicinski napredak omogućio da rade i u 80-im godinama. Prema riječima analitičarke politike socijalnog osiguranja Mary Johnson, zašto bismo prestali raditi ako uživamo u tome. Ukazala je na to da postoje velike promjene u načinu razmišljanja o penzionisanju.
I ona je istakla da je razvoj medicine omogućio da se radi u “zlatnim godinama”. Napomenula je da time ostaje mentalno stimulisan. Rad u ovoj dobi je nazvala radnom penzijom.
“Neki od nas smatraju da bi nam bilo dosadno bez osjećaja ispunjenosti i svrhe koju smo imali dok smo radili”, dodaje Johnson.
Rast broja siromašnih
Rezultati istraživanja su u prilog onome što je Johnson konstatovala. Prema istraživanju Bostonskog koledža, duži rad je povezan s nižim mortalitetom, nižim rizikom od depresije i dijabetesa. Profesorica ekonomije Courtney Coile je naglasila da radnici iz ove populacije najvjerovatnije spadaju u jednu od ove dvije grupe – u one koji zaista uživaju u poslu ili u one koji ne mogu priuštiti da ne rade. Prema pisanju Business Insidera, mnogi jednostavno ne mogu da se penzionišu.
“Neki moraju da rade jer im je potreban novac, nemaju dovoljno ušteđevine ili su je potrošili. Ostali moraju nastaviti raditi kako bi platili skupe zdravstvene usluge za članove porodice, kao što je supružnik obolio od Alzhajmera ili odraslo dijete s invaliditetom, brat ili sestra s invaliditetom”, ukazala je Johnson.
Istraživanje organizacije AARP je pokazalo da 42 posto starijih od 50 godina radi u trenutku kada bi trebali biti u penziji ili očekuje da će morati raditi iz finansijskih razloga. O tome svjedoči i stopa siromaštva u SAD-u koja je znatno viša nego prije deset godina.
Podaci Ureda za popis stanovništva kazuju da je stopa siromaštva među osobama mlađim od 65 godina 2020. u SAD-u porasla na 8,9 posto, a godinu poslije na 10,3 posto. Ta stopa je 2021. viša za 8,7 posto u odnosu na 2011.
Očekuje se da će demografske promjene i starenje stanovništva značiti nastavak izazova pri zapošljavanju, tj. u ponudi radne snage. To nije slučaj samo u SAD-u, već i u drugim državama.
Izvor: Klix.ba
