Zbog natprosječno tople zime Evropa ne osjeća jak udarac energetske krize, štoviše loše prognoze za ekonomije pretvaraju se u povoljne, a predviđa se i nastavak blage zime, piše The Economist.
Posjetioci Varšave u ovo doba godine obično ne uživaju u temperaturama koje se približavaju 20 stepeni. U januaru u Bilbaou obično prevladava mraz, a ne tropska klima i kratki rukavi.
Ali, ova zima po svemu je neobična. Širom Evrope obaraju se temperaturni rekordi, a cijene energenata padaju: cijena prirodnog gasa na glavnom kontinentalnom čvorištu TTF u Holandiji pala je na nivoe koji su posljednji put viđeni prije rata u Ukrajini.
Topla jesen odgodila je sezonu grijanja omogućivši punjenje skladišta do vrha, a topla zima omogućila je nadopunjavanje. Sve u svemu, Evropa troši upola manje gasa nego posljednje dvije zime, a meteorolozi predviđaju blagi završni dio zime.
Doprinos LNG terminala
Povoljno vrijeme nije jedini razlog za optimizam, prenosi Hina. Snabdijevanje gasom raste kako novi terminali za tečni prirodni gas (LNG) počinju s radom. Kišna jesen i vjetrovita zima pomogle su u pokretanju hidro i vjetroturbina. Francuske nuklearne elektrane, koje su zatvorene zbog održavanja, polako kreću s radom.
„Svi uticaji koji su izazvali energetsku krizu 2022. godine popuštaju”, primjećuje Lion Hirth, ekonomista sa Univerziteta Hertie School u Berlinu.
Pad cijena energije u Evropi omogućuje dodatan ekonomski podsticaj, a poslovni pokazatelji rastu drugi mjesec zaredom.
Prkoseći tmurnim predviđanjima, njemačka industrijska proizvodnja i dalje se drži. Stope nezaposlenosti na samom su dnu širom Evrope, a kompanije planiraju da zaposle više radnika nego da ih otpuste, suprotno ranijim nagađanjima.
Analitičari prilagođavaju dosadašnja predviđanja i okreću ih u pozitivu. U banci Goldman Sachs smatraju da eurozona neće podleći recesiji u 2023. godini. Topla zima mijenja izglede evropske privrede.
Prerano za proglašavanje pobjede
Ipak, još je prerano za proglašavanje kraja energetske krize. Cijene su i dalje daleko iznad uobičajenih. Ukupne cijene električne energije otprilike su dvostruko veće od onih sredinom 2021. godine. Isti gas koji trenutno košta oko 75 eura po megavatsatu, prije pandemije koštao je 10 eura. Dalji padovi cijena nisu mogući, a potražnja za industrijskim gasom će vjerovatno porasti. Elektrane na gas mogle bi da zamjene one na ugalj, kaže The Economist.
Iako su skladišta gasa puna, Evropa je i dalje u minusu, upozorava Međunarodna agencija za energiju (IEA). Predviđa da upravo zbog tog nedostatka Evropljane čeka izazovna sljedeća zima.
Azijska potražnja gasa raste, a rašće i dalje kako se kineska ekonomija vraća u normalnu. Konsultantska kompanija Timera Energy kaže da tržište gasa još funkcioniše na ivici kapaciteta, što znači da su oštre promjene cijena i dalje moguće.
The Economist piše da bi Evropa trebalo da pripaziti i iskoristi dosadašnju sreću s vremenom, a da bi čelnici mogli da iskoriste priliku i preispitaju brojne programe podrške koje su uveli tokom ljeta, od kojih su mnogi skupi, neučinkoviti i bez cilja. Dodaje da bi bilo mudro usmjeriti novac u ranjiva područja ekonomije i ulagati u zelene politike.
Neuobičajeno toplo vrijeme dalo je Evropi odgađanje velike krize, ali borba protiv klimatskih promjena postaće izraženija i aktualnija kako će se energetska kriza smanjivati, zaključuje list.
Al Jazeera
