Nacrt zakona o PIO je pokušaj resornog ministarstva da koliko-toliko očuva upitnu održivost postojećeg penzijskog sistema međugeneracijske solidarnosti. Sindikati se protive izmjenama zakona mahom zbog statusa benificiranog staža, a za danas je zakazan protest radničke organizacije ZIKS-a i možda dijela vatrogasaca.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja predstavilo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju čiji je glavni cilj, kako su jasno objasnili zakonopisci, sprječavanje ranijeg napuštanja tržišta rada i ranog penzionisanja.

Od 2021. godine za sve isti uslovi penzionisanja

U obrazloženju Nacrta zakona koji se nalazi na javnoj raspravi do 15. septembra, predlaže se postepeno ukidanje posebnih uslova penzionisanja do 31.12. 2020. godine, nakon čega će svi ostvarivati pravo na penziju po opštim uslovima koji važi za sve osiguranike.

Na taj način će se na udaru ovog praktično novog zakona naći uglavnom pripadnici bezbjednosnog sektora – policije, vojske, ANB-a, zatvorske policije, službenika zaštite, vatrogasaca… koji su po pravilu bili penzionisani i 15 godina ranije nego ostali činovnici. Često i u najboljim godinama života, pa su na taj način bezbjednosne službe ostajale bez najboljih operativaca.

Ranije penzionionisanje, često preko sumnjivih zakonskih rješenja, država je omogućavala i metalskim i rudarskim radnicima, kako bi zaustavljala brojne štrajkove početkom ovog milenijuma.

Upitna održivost postojećeg sistema

No, to je tek jedna strana medalje složene priče o upitnoj održivosti penzijskog sistema u Crnoj Gori. Prema zvaničnim podacima Fonda PIO iz maja mjeseca ove godine, u Crnoj Gori pravo na penziju ostvaruje 114.420 korisnika, dok je broj zaposlenih 189.341, što znači da je odnos broja zaposlenih i broja penzionera jako nepovoljnih 1,65:1.

Ako se zna da je u Pravcima razvoja Vlada procjenjivala da je optimalan odnos broja radnika i penzionera 3:1, uz činjenicu da je Ministarstvo finansija godinama nazad godišnje dotiralo Fond PIO za iznosima većim od 100 miliona eura, uz nepovoljna demografska kretanja, onda je jasno da je postojeći penzijski sistem veoma teško održiv.

Svjetska banka predložila izmjene propisa

Iako u Nacrtu to nije precizno naznačeno, izmjene i dopune ovog Zakona su urađene na predlog Svjetske banke.

Podsjetimo, krajem prošle godine, predstavnici svjetske finansijske institucije zatražili su od Crne Gore da formira poseban fond za finansiranje beneficiranih penzija, revidira listu zanimanja koja su obuhvaćena tom mogućnošću i poveća zaposlenost starijih radnika. Sve to kako bi se pokušao spasiti postojeći sistem međugeneracijske solidarnosti.

Studija Svjetske banke je pokazala da penzioni sistem u Crnoj Gori nije samoodrživ, iako deficit Fonda PIO pada.

Podaci sa kojima barata Vlada pokazuje da je broj zaposlenih sa beneficiranim stažom u 2016. godini iznosio 8.400. Nadalje, broj ljudi sa beneficiranim stažom u vojsci i policiji u ukupnom broju zaposlenih je 3,3 odsto.

Procenat radnika koji imaju pravo na prijevremeno penzionisanje treba ograničiti na manje od dva odsto, s tim da je poželjno jedan odsto – ne uključujući vojsku i policiju – preporučili su tada iz Svjetske banke.

Šta zamjeraju sindikati

Ministarstvo rada i socijalnog staranja, prihvatilo je većinu preporuka Svjetske banke, a sindikati se najviše bune zbog, kako su oni protumačili nacrt zakona, obesmišljavanja beneficiranog staža i kumulativnog uslova da je za odlazak u penziju potrebno 65 godina starosti i 40 godina radnog staža.

Tako je predsjednik Unije slobodnih Sindikata Srđa Keković postavio Vladi uslove što se tiče Nacrta, kako ne bi sindikati organizovali proteste ili referendum.

Tražili su da 40 godina staža ostane kao jedini uslov za penziju, odnosno da se ne proširuje sa kumulativnim uslovom na 65 godina života. Takođe, zahtijevaju da se visina penzije određuje na osnovu 20 „najboljih“ godina u kojima su zaposleni ostvarili najveća primanja, zahtijevaju afirmaciju institucije beneficiranog staža, ali i da obavežu poslodavce da uplaćuju poreze i doprinose preko ppd obrazaca, kako bi Poreska uprava imala način da prinudno naplati ta sredstva.

„Niske penzije demorališu naše radnike da idu u penziju jer su ta primanja za njih neprihvatljiva. Zbog toga oni na poslu ostaju koliko god mogu i tako zarobljavaju radna mjesta koja mladi željno čekaju“, jedinstvena je poruka sindikata.

Još konkretniji je bio predsjednik Sindikata ZIKS-a Predrag Spasojević, koji je u pisanoj izjavi za Portal Analitika kazao da se predloženim Nacrtom „beneficirani radni staž se u potpunosti obesmišljava, odnosno kao da se ukida“.

„Struke rudara, lučkih radnika, vozača kamiona i autobusa, pilota, pomoraca, ronilaca, vatrogasaca, policajaca, vojnika, zatvorskih službenika, ne mogu se obavljati nakon određenog pogoršanja zdravstvenog stanja, odnosno za ova zanimanja se zahtijevaju ekstremno zdravi zaposleni. Svi znaju da nakon 40-te godine života, gotovo da postoje samo dvije vrste ljudi i to oni koji imaju neku bolest i oni koji se nisu sistematski pregledali. Poslovi koji su beneficirani posebno dodatno troše radnike na tim poslovima te je uglavnom korišćenjem beneficiranog radnog staža i posebnih uslova za prijevremeni odlazak u penziju upravo starosna dob od 45 do 55 godina vrijeme kada se ove službe napuštaju, ne samo u regionu već i u većini civilizovanih država“, naveo je Spasojević čiji je sindikat za danas najavio protest.

Prema njegovim riječima, usvajanjem ovih izmjena zakona obesmislilo bi i praktično bi značilo ukidanje beneficiranog radnog staža, jer bi zaposleni pod beneficijom morali da rade najmanje do 56-57 godina.

“Odnosno bilo bi, kako je trenutno stanje u tim službama i nekih koji bi morali raditi i preko 60 godina, te bi u penziju odlazili sa gotovo 50 godina radnog staža”, poručio je Spasojević.

Ministarstvo kaže da se ne ukida beneficirani staž

S druge strane, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja je odgovoreno da ne stoje navodi Sindikata uprave i pravosuđa da se Nacrtom zakona ukida beneficirani staž i da će zaposleni na beneficiranim radnim mjestima u vojsci, policiji i vatrogasci ići u penziju sa 65 godina života.

„Predloženim Nacrtom zakona se, za lica koja po važećem zakonu ostvaruju pravo na starosnu penziju sa 40 godina staža osiguranja, postepeno propisuje i starosna granica od 65 godina života kao kumulativni uslov za penzionisanjeu prelaznom periodu od 2019. do 2023. godine. Tako bi u prvoj godini primjene Zakona, naredne godine, starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju za osiguranike koji su navršili 40 godina staža osiguranja iznosila 61 godinu života i svake sljedeće kalendarske godine bi se podizala za po jednu godinu, tako da se, počev od 2023. godine, pravo na starosnu penziju stiče kumulativnim ispunjenjem uslova od 40 godina staža osiguranja i 65 godina života“, saopšteno Portalu Analitika je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, dodajući da nema ukidanja beneficiranog radnog staža.

„Osim beneficije da im se svaka godina staža osiguranja uvećava u rasponu od dva do šest mjeseci godišnje, licima koja rade na beneficiranim radnim mjestima snižava se i propisana starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju, zavisno od vremena provedenog na radu na tim radnim mjestima“, naveli su iz Ministarstva

Kumulativni uslovi

Prema tome, zaposlenim u vojsci, policiji i vatrogascima će se, kao i svim drugim osiguranicima koji rade na beneficiranim radnim mjestima u bilo kojoj oblasti, bez izuzetaka, računati staž osiguranja sa uvećanim trajanjem i vršiti snižavanje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju, tako da će ranije od opštih osiguranika ostvarivati pravo na starosnu penziju, poručili su iz Ministarstva.

Na primjer, snižavanje starosne granice se vrši za po jednu godinu, i to: za svakih šest godina provedenih na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 14 mjeseci. Dok se snižavanje starosne granice za godinu, vrši za svake tri godine provedene na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 18 mjeseci.

Povoljniji obračun penzija

Nacrt zakona, prema ocjenama iz obrazloženja, donosi povoljnije uslove usklađivanja penzija.

„Umjesto usklađivanja sa 75 odsto kretanja potrošačkih cijena i 25 odsto kretanja zarada uvodi se usklađivanje po tzv. rotirajućoj formuli – sa 75 odsto parametra koji je veći i 25 odsto parametra koji je manji, što je znatno povoljnije od važećeg načina usklađivanja. Dakle, ako u jednoj kalendarskoj godini u odnosu na prethodnu imamo veći rast zarada od potrošačkih cijena, usklađivanje će se izvršiti sa 75 odsto kretanja zarada i 25 odsto kretanja potrošačkih cijena. S druge strane, ako u jednoj kalendarskoj godini u odnosu na prethodnu imamo veći rast potrošačkih cijena od zarada, usklađivanje će se izvršiti sa 75 odsto kretanja potrošačkih cijena i 25 odsto kretanja zarada. Ako bi, primjenom ove formule došlo do umanjenja vrijednosti penzije za jedan lični bod i penzija, ne vrši se usklađivanje“, piše u obrazloženju Nacrta.

Od 2003. godine ukupno je, prema podacima sindikata,16 puta izvršene izmjene zakona o penzijskom osiguranju, ali naša država i dalje nema zakon koji garantuje održivost Fonda PIO. Ako se ima u vidu jako nepovoljna demografska kretanja, Nacrt zakona je ipak dobar pokušaj resornog ministarstva da koliko-toliko očuva upitnu održivost postojećeg penzijskog sistema međugeneracijske solidarnosti.

Izvor: Portal Analitika