Gubitak Jadranskog brodogradilišta Bijela koji u prvom kvartalu iznosi 776 hiljada eura, na prošlogodišnjem je nivou, a posljedica je malog obima posla, iako je broj brodova na dokovima bio relativno zadovoljavajući, kazao je za Radio Jadran izvršni direktor kompanije Petar Tušup.
Tušup pojašnjava da obim posla jednostavno nije bio toliki da bi omogućio pozitivno poslovanje, uzimajući u obzir i “teret” privatizacije pod kojim Brodogradilište posluje od prošle godine.
“U svemu tome imali smo hroničnu nelikvidnost koja nas prati duže vrijeme. Ona je izražena do te mjere da nismo mogli finansirati remonte u potrebnom obimu i na vrijeme, pa je došlo i do nekih probijanja rokova”, navodi Tušup.
Na dokovima Brodogradilišta trenutno je na remontu šest brodova. Izvjestan je dolazak još tri do kraja mjeseca, a u menadžmentu su u pregovorima da za tankere koji dolaze krajem mjeseca, “protegnu” remont i tokom juna. Obim radova na njima diktiraće i zaradu.
Proizvodnja u bijelskoj komopaniji ne može se zamilsiti bez kooperanata. Komentarišući novi sporni Zakon o zapošljavanju stranaca koji je stupio na snagu 1. aprila, Tušup je kazao da može negativno uticati na poslovanje kompanije ukoliko se ne nađe kompromis, jer će Brodogradilište tako ostati bez određenog broja sertifikovane radne snage, koja se u Crnoj Gori ne može naći.
“Iz kooperantskih firmi sada svi radnici treba da pribave sertifikate i dok to ne bude imamo vakuum koji može biti toliko problematičan da u potpunosti onemogući proizvodnju i poslovanje Brodogradilišta. Jer, klijenti se pitaju šta se dešava – da u jednom trenutku od 20, 30 radnika prije dva-tri dana, danas imamo dva ili tri. To je teško objasniti i ispoštovati rokove, što dovodi do penala i dalekosežnih posljedica koje se kratkoročno osjećaju”, pojašnjava Tušup.
Šef marketinga u Brodogradilištu, ali i predsjednik Sindikata Gligo Tomanović kazao je da je Brodogradilište tu da ispoštuje sve zakone usvojene u Crnoj Gori, i da svi strani radnici u ovoj kompaniji budu uredno prijavljeni i registrovani.
“Crna Gora ima kadrove za turizam i ugostiteljstvo, ali Brodogradilište je nešto drugo. Tu se traže specifična znanja i profili, i svi ti radnici sa strane koji su u tom kooperantskom odnosu, su sertifikovani kod međunarodnih tijela. Bez tog sertifikata ne može niko obavljati radne aktivnosti, tako da smo tu ograničeni sa tom vrstom radne snage u Crnoj Gori, takoreći nema je”, ističe Tomanović.
Inače, konsultantska kuća koja je odabrana na tenderu Agencije za zaštitu životne sredine, a na osnovu analiza CETI-ja, dala je prijedloge rješenja za tretiranje grita u Brodogradilištu. Prema riječima Tušupa, ponuđeno je više rješenja, a na nadležnim državnim organima je da izaberu najprimjerenije, nakon čega će biti raspisan tender za izvođača radova.
