Jeftin novac – nevjerovatno popularna i uticajna karakteristika finansija koja je donijela bogatstvo, špekulativno trgovanje i procvat smiješnih investicija kao što su mim akcije i digitalne slike crtanih majmuna – iznenada je preminuo 2022. Imao je 14 godina. Nadživio ga je njegov otuđeni rođak, skupi novac.

Smrt se pripisuje rastu potrošačkih cijena koji je primorao centralne banke širom svijeta da agresivno podignu kamatne stope na najviše nivoe u posljednjih deceniju i po. Kraj ere jeftinog novca oplakivao se u cijelom finansijskom svijetu, a najglasnije na američkoj berzi, koja je doživjela najveći pad od 2008. usljed nestanka onoga što je postalo poznato kao “Fed put” (engl.): uvjerenja da bi Federalne rezerve uvjek priskočile u pomoć politikom koja je pogodnija za tržište ako bi akcije pale.

Propast jeftinog novca donijela je sličnu žalost tržištu obveznica, gdje su ukupni prinosi bili najlošiji do sada. Čak su i trezorski zapisi zaštićeni od inflacije, obveznice poznate kao TIPS, čiji je cilj da zaštite male investitore od štete koju inflacija nanosi štednji, izgubili skoro 12 odsto u 2022. Očaj je prodro duboko i u tržište kriptovaluta, koje je izgubilo 70 odsto vrijednosti u 2022. Zadovoljstvo proizašlo iz tuđe patnje mnogim tradicionalnim ulagačima vjerovatno je bilo jedini izvor radosti.

Sada kada je kalendar okrenut na 2023. godinu, jasno je da će tržišta i dalje biti u žalosti dok se finansijski profesionalci i amateri suočavaju sa novim režimom ulaganja koje je malo ko dosad iskusio. Čak i sada kada je većina svetskih centralnih banaka skoro završila sa podizanjem kamatnih stopa, novootkriveni uticaj skupog novca tek je počeo da trese temelje finansijskog svijeta.

Za učesnike na tržištu čija karijera ima dužu budućnost nego prošlost, 2023. biće prva cijela godina koja će proći u atmosferi u kojoj ne dominira idilični sjaj jeftinog novca i obilne likvidnosti.

Američko tržište nekretnina je već počelo da se pogoršava nakon što su se kamatne stope na hipotekarne kredite prošle godine udvostručile, pri čemu je prodaja novih kuća opala sa vrhunca od više od milion mjesečno u avgustu 2020. na 640 hiljada u novembru, dok je mjesečna prodaja starijih kuća opala za trećinu. Bol na tržištu nekretnina možda tek počinje, s obzirom na to da se očekuje da će cijene nekretnina zabilježiti godišnji pad u 2023. prvi put posle više od decenije.

U tandemu sa smrću jeftinog novca nestalo je i učenje zvano TINA – slogan da nema alternative akcijama kada su kamatne stope na samom dnu. Očekuje da će se povlačenje iz akcija i posledična promjena cijena nastaviti, barem u prvoj polovini 2023. Prosječna procjena stratega sa Wall Streeta koje prati Bloomberg predviđa da će S&P 500 do kraja 2023. biti na nivou od 4.078 poena, što je međugodišnji rast od šest odsto. Taj dobitak bi samo vratio indeks na nivo gde je bio na početku u decembru 2022.

Međutim, uz nove rizike koje donose veće kamatne stope u 2023. godini, biće i nekih novih prilika. Obveznice, dugo zanemarivana alternativa akcijama, sada nude prinose zbog kojih stručnjaci sa Wall Streeta savetuju investitorima da u portfelje dodaju veći udio sredstava sa stalnim prihodom nego što su godinama imali. Kako su napisali stratezi UBS AG u bilješci, vrijeme je da se preispitaju tradicionalne strategije kao što je 60 odsto ulaganja u akcije i 40 odsto u obveznice. “Preporučeni portfolio akcija i obveznica je mnogo bliži 35-65 nego 60-40“, savetuje UBS.

Primamljivi prinosi koji sada predstavljaju alternativu akcijama nastali su kao rezultat haosa na tržištu obveznica 2022, koji je nezapamćen u modernoj istoriji. Bloomberg US Treasury Index je doživio samo šest godina pada otkako je stvoren 1974. Dve su bile 2021. i 2022. godine, što je ujedno i jedini vezani godišnji niz gubitaka. Indeks je prošle godine pao za 12 odsto, preko tri puta više nego prethodne najgore godine, to jest 2009, kada je ukupan prionos bio -3,57 odsto. Bloomberg US Aggregate Index, koji takođe uključuje korporativne obveznice investicionog ranga, kao i hartije od vrijednosti podržane aktivom i hipotekama, imao je samo pet godina pada u svojoj istoriji od 1977. Prošle godine indeks je pao za 13 odsto.

Korporativne obveznice investicionog ranga, koje sada imaju prinos od skoro šest odsto, izgledaju posebno primamljivo s obzirom na to da su, kako su to stratezi Goldman Sachsa saželi, “relativno izolovane od ekonomskog pada“. Banka Amerike ove godine očekuje ukupan prinos od oko devet odsto za američke korporativne obveznice “plavih čipova”.

Prošlogodišnja turbulencija na tržištu značila je da je privatni kapital takođe naišao na probleme u vezi sa finansiranjem. Kao rezultat toga, procvjetao je neistraženi ćošak finansija, poznat kao privatni kredit. Iako nije baš vrsta ponude koju većina nas može naći u penziona planovima, penzioni fondovi i investicione firme sa mnogo novca prešle su na privatni dug, što bi moglo imati zabrinjavajuće posljedice.

Zakasneli efekti Fedovog podizanja kamatnih stopa udariće punom snagom u prvoj polovini godine, a čini se da postoji konsenzus da će privreda oslabiti i da će se inflacija prizemljiti, a možda čak i vratiti u zonu komfora Feda od dva odsto. To ne mora nužno da znači da će se vratiti jeftin novac i sve što dolazi sa njim, ali bi trebalo da znači da novac neće nastaviti da postaje skuplji. Dakle, iako fraza da “nema alternative“ akcijama vjerovatno neće oživjeti ove godine, u nekom trenutku 2023. godine poražene akcije će se vjerovatno pojaviti kao atraktivna alternativa. Investitoru koji kupuje i drži akcije sa dugoročnim horizontom možda će biti oprošteno, a možda ga treba i pohvaliti, jer ih je kupio i zadržao kroz sve ovo.

Jeftin novac je možda preminuo 2022. godine, ali vijesti o smrti akcija, da pozajmim rečenicu Marka Twaina, umnogome su preuveličane.

Tekst prevela Hana Stevović

Izvor: Bloomberg Adria