Američka centralna banka (Fed) smanjila je kamatne stope na 4,75 do 5 posto, što je prvo smanjenje od marta 2020. godine. Iako su mnogi očekivali manje smanjenje, Fed se odlučio za veće zbog složene ekonomske situacije. Neki smatraju da Fed ovim potezom ispravlja grešku iz jula kada kamatne stope nisu bile smanjene.
Američko tržište komercijalnih nekretnina, koje je izuzetno osjetljivo na promjene kamatnih stopa, trenutno je pod velikim pritiskom, što izaziva dodatne pozive za brže smanjenje kamata. Rast kamatnih stopa doveo je do značajnog pada cijena poslovnih nekretnina, a situaciju su dodatno pogoršali efekti pandemije, povećani troškovi rada i energije, kao i smanjena popunjenost kancelarijskih, odmarališnih i drugih poslovnih prostora.
Prvi rizik od sistemskog šoka dolazi upravo sa američkog tržišta komercijalnih nekretnina, jer će u naredne dvije godine na naplatu dospjeti više od trilion dolara kredita, što predstavlja veliki rizik, naročito za male i srednje banke koje u svojim knjigama drže stare (visoke) cijene poslovnih nekretnina koje bi sada mogle biti u problemu. Male, srednje i veće banke sa imovinom manjom od 250 milijardi dolara osjetljivije su na veću izloženost, manje rezerve i manje kapitala za apsorbovanje gubitaka u poređenju sa velikim bankama koje posjeduju imovinu veću od 250 milijardi dolara, prema analizi Conference Boarda.
Ako dođe do značajnih gubitaka po ovim kreditima, to bi moglo predstavljati rizik od sistemskog šoka, jer bi kreditna kriza ili čak kolaps nekoliko srednjih i manjih banaka negativno uticali na ukupnu ekonomiju. Veći troškovi finansiranja smanjuju ionako osjetljive cijene na tržištu poslovnih nekretnina i smanjuju potražnju. One su ranije bile visoke zbog niskih kamata. To je jedan od razloga većeg smanjenja kamatnih stopa od 0,5 posto. Međutim, ostaje pitanje hoće li Fed biti dovoljno brz da smanji kamatne stope, i ako bude, da li će ga onda sustići rast inflacije. Na kraju, ali ne i manje važno, cijene nafte su već značajno pale od aprila ove godine, uglavnom zbog slabije potražnje u Kini, ali bi mogle ponovo početi rasti, naročito uz niže kamatne stope.
Posmatrači smatraju da Fed hoda po tankoj liniji, s obzirom na to da bi nedavno naglo povećanje kamata u relativno kratkom periodu, nakon skoro decenije izuzetno niskih kamata, moglo izazvati posljedice na jednom ili više mjesta u finansijskom sistemu (u smislu maksime “nema besplatnog ručka”). Ove posljedice mogu predstavljati značajan rizik ukoliko se na njih ne reaguje na odgovarajući način. Fed, koji nastoji da održi punu zaposlenost i postigne takozvano mekano prizemljenje, svakako će pažljivo pratiti i vjerovatno reagovati na rizike na američkom tržištu komercijalnih nekretnina u uslovima inflacije.
Fed očekuje privredni rast od 2% i nižu inflaciju od 2,3% za 2024. godinu. Odluka o smanjenju kamata nije bila jednoglasna – jedan član komisije podržao je manje smanjenje. Fed predviđa da će kamatne stope postepeno nastaviti da opadaju u narednim godinama. Tržišta su oprezno reagovala nakon prošlonedjeljnog smanjenja kamatnih stopa, jer velika smanjenja kamatnih stopa često najavljuju recesiju. Ključno će biti kako će Fed koordinirati dalja smanjenja kamatnih stopa u narednim mjesecima kako bi održao privredni rast i stabilnost tržišta rada uz izbjegavanje velikih šokova.
Izvor: SEEbiz
