Nedavno usvojene izmjene zakona o porezu na nepokretnosti, kojima je Vlada predvidjela oporezivanje nekretnina u vrijednosti od 150 hiljada eura pa naviše, predstavljaju promašaj, jer sa rastom cijena kvadrata kojem svjedočimo u poslednjih godinu dana došli smo u situaciju da taj iznos više ne predstavlja luksuz, kazao je u razgovoru za “Dan” ekonomski analitičar Predrag Drecun.
– Mislim da je granica od 150 hiljada eura preniska. Danas u Budvi, Podgorici, Kotoru…jedva da možete kupiti dvosoban stan za 150 hiljada eura. Dvosoban stan nije luksuz. Mislim da je granica trebalo da bude znatno veća, ako je cilj da se oporezuje luksuz. Generalno, mislim da oporezivanje prometa luksuznih nekretnina nije dobro rješenje, jer to otvara prostor za razne oblike evazije, bilo zakonite, ili nezakonite – smatra Drecun.
Po njegovom mišljenju, za državu je mnogo bolje rješenje oporezivanje visokih dohodaka, visokih depozita, “umrtvljenih” depozite, kao i svih oblika “umrtvljene” imovine.
– Bojim se da će ovim zakonom biti pogođen vrlo širok dijapazon mladih ljudi, bračnih parova koji rješavaju stambeno pitanje, kao i svi ostali koji kupuju stan. Umjesto da im da određene olakšice, koje se kasnije multiplikativno vraćaju društvu, kroz rast nataliteta ili veću ličnu potrošnju, država ih destimuliše na samom početku života. Stanovi se najviše kupuju na kredit, pa će i kamate biti veće, jer će uvećani porez biti pripisan nabavnoj cijeni. Porašće tražnja za manjim stanovima, a samim tim i cijene garsonjera i jednosobnih stanova. Porašće i cijena izdavanja stanova, porašće prihodi države po osnovu poreza na prihode od izdavanja stanova – kazao je Drecun.Situacija na crnogorskom tržištu nekretnina drastično se pogoršala prošle godine, nakon eskalacije rata u Ukrajini i značajnijeg priliva stanovništva iz te zemlje, kao i iz Rusije, čiji je životni standard daleko iznad domaćeg prosjeka. Cijene stanova u Podgorici u toku prošle godine su porasle od 13 do 15 odsto, a u primorskim opštinama od 20 do 25 odsto. Prema nekim informacijama, cijena kvadrata u glavnom gradu kreće se u rasponu od 1.300 do čak 2.500 eura u novogradnji, a kada je riječ o starijim zgradama, kvadrat košta do 1.800 eura. Kada je riječ o primorskom regionu, cijene su najveće u Budvi i Bokokotorskom zalivu. Prosječna cijena kvadrata u Budvi je oko 2.300 eura, mada ide i više, dok u Kotoru kvadrat košta između 2.500 i 4.000 eura u Starom gradu. Prosječna cijena u Herceg Novom je oko dvije hiljade eura, a u Baru 1.800. Kada se u obzir uzmu primanja prosječnog građanina, jasno je da je kupovina nekretnine u ovom trenutku gotovo nedostižna.
Kvadrat u prosjeku 1.409 eura
Prosječna tržišna cijena stanova u novogradnji na nivou Crne Gore u poslednjem kvartalu 2022. godine iznosila je 1.409 eura, pokazuju podaci Monstata.
To je pad od 37 eura po kvadratu u odnosu na treći kvartal. U Podgorici je kvadrat stana u poslednja tri mjeseca prošle godine koštao 1.477 eura, u primorskom regionu 1.387 eura, središnjem 691, a na sjeveru 1.268 eura.
Kada se u obračun uvrste stanovi solidarne stambene izgradnje, prosječna cijena kvadrata je 1.399 eura. U odnosu na treći kvartal prošle godine, cijena kvadrata u Crnoj Gori, sa stanovima solidarne izgradnje, bila je 1.319 eura, što je za 80 eura manje u odnosu na četvrto tromjesečje.
