Groznica sa digitalnim valutama, među kojima je najpopularniji bitkoin (btc), od prošle godine trese i region, a analitičari procjenjuju da je već nekoliko hiljada građana učestvovalo u trgovini ovom kriprovalutom ili nju “ rudari ” iz Crne Gore.
Prema informacijama “Vijesti” u trgovinu kriptovalutama uključili su se univerzitetski profesori, bankari, brokeri, menadžeri osiguravajućih društava, novinari itd. Posebno su aktivni programeri koji trguju ili “rudare”, tj. potvrđuju btc transakcije u Crnoj Gori, uz pomoć, posebnih kartica na jednom ili više računara povezanih sa inostranim platformama.
„Kada sam 2013. objavila prve analize na temu bitkoina i počela da držim predavanja na ovu temu, bitkoin zajednica bila je prilično mala i gotovo smo se svi na neki način međusobno poznavali. U međuvremenu je došlo do širenja, gdje se povećavao ne samo broj onih koji su kupovali bitkoin, već i onih koji su ga rudarili. Ukupan broj je teško procijeniti iz razloga što nije u pitanju oblast o kojoj se bilo gdje vodi ta vrsta statistike, već sve što možete znati je koliko je uređaja za ‘rudarenje’ uvezeno u Crnu Goru. Ono što je nesumnjivo je da se, za razliku od prije pet-šest godina, taj broj više ne izražava u desetinama, već u hiljadama“, priča za „Vijesti“ finansijska analitičarka Ana Nives Radović, koja je početkom novembra na Univerzitetu „Donja Gorica“ odbranila prvi akademski rad u Crnoj Gori na temu kriptovaluta, na engleskom jeziku.
Bitkoin je osnovna jedinica digitalne valute koja je kao “open source softver” u opticaj puštena 2009. godine. Radi se o popularnom virtualnom novcu kojim se u svijetu mogu plaćati robe i usluge, ili kupovati druge valute. “Rudarenje” podrazumijeva upotrebu softvera koji potvrđuje btc transakcije u svijetu (umjesto banke) tokom 24 časa. Za svaku transakciju koju korisnik, uz pomoć posebne računarske opreme, potvrdi u Crnoj Gori, takozvanim “rudarenjem”, zauzvrat dobije mali djelić bitkoina.
Na početku priče 2009. ukupan broj bitkoina ograničen je na 21 milion i nakon toga više nijedan neće biti emitovan, zbog čega ova kriptovaluta nema inflaciju. Procjena je da će do 2032. godine biti “izrudareno” 99 odsto ukupnog broja izdatih, a posljednji procenat btc-a sljedećih sto godina.
Tokom protekle 2017. oboreni su svi cjenovni rekordi jer je jedan bitkoin prije godinu vrijedio 734 dolara, a juče popodne oko 15.30 oko 14.600 dolara, što je skoro 20 puta više. Cjenovni rekordi oboreni su dvije sedmice prije kraja kalendarske 2017. kada se btc-om na jednim platformama trgovalo po cijenama od oko 19.000 dolara, a na drugim i za skoro 20.000 dolara.
U susjednoj Hrvatskoj procjenjuje se da je oko 30 hiljada ljudi uključeno u trgovinu i “rudarenje” kriptovalutama, a sličan broj procjenjuje se i u Srbiji.
Na Zapadu su btc bankomati dobar način za privlačenje turista i povećanje prometa. Kod nas je kompanija “Stratex” Nila Emilfarba početkom decembra 2017. odlučila da uvede mogućnost plaćanja usluga i proizvoda bitkoinom u Dukley hotelu, restoranu i marini u Budvi.
Radović napominje da je bitkoin nastao kao rezultat ideje da se elektronsko plaćanje omogući na bazi matematičkih dokaza, a sa ciljem da se stvori valuta bez centralne vlasti, s elektronskim prenosom, uz zanemarive transakcione troškove.
„Bitkoin služi za različite vrste onlajn plaćanja tako što ga korisnik šalje na adresu primaoca u poruci u kombinaciji sa privatnim ključem, koji je poznat samo pošiljaocu, pri čemu svaki korisnik na objema stranama ima fajl koji služi kao novčanik, što omogućava raspolaganje samo sopstvenim novcem i korišćenjem jednog iznosa samo jedan put. Bitkoin funkcioniše na ‘Blockchain’ platformi, odnosno bazi podataka raspoređenoj između svih čvorišta koja učestvuju u sistemu koji obuhvata bitkoin protokol, a u čijoj kopiji se nalazi trag svake transakcije koja je ikada napravljena tako da je moguće doći do informacije koji iznos bitkoina je u određenom trenutku bio u nekom digitalnom novčaniku“, objasnila je Radovićeva.
Investicioni savjetnik Pavle Gegaj savjetuje, prije svega, oprez svima ukoliko dio svoje štednje ulažu u kriptovalute.
“Treba da imaju u vidu da će to vrlo vjerovatnije biti najrizičniji dio njihove štednje, te da adekvatno tome prave alokaciju. Mislim da je uputno dobro se informisati o načinu na koji tržište funkcioniše, jer od reputacije tržišta će zavisiti povjerenje ulagača. Na kraju, svima koji razmišljaju da kupuju kriptovalute skrenuo bih pažnju na to da bitkoin, ali i kriptovalute uopšte, nemaju nikakvu unutrašnju vrijednost sami po sebi, da je cijena veoma sklona promjenama i da po mom mišljenju postoji solidna vjerovatnoća ogromnog gubitka”, smatra Gegaj.
Kriptovaluta isključuje banke kao posrednika, a transakcije potvrđuju korisnici međusobno. Ko želi da kupi bitkoin ili njegov djelić, najvažnije je, u našim uslovima, da dođe do pouzdanog programera koji će mu pravilno unijeti nalog za kupovinu jer u slučaju bilo kakve greške uplaćeni novac nije moguće povratiti. Za uplatu i isplatu novčanim transakcija potrebna je masters ili neka druga kartica kod domaće banke.
Na pitanje da li trguje bitkoinom i kakvo je njeno iskustvo, Ana Nives Radović kaže da je njen prvi susret sa bitkoinom uslijedio 2012. godine.
„Baveći se utvrđivanjem zakonitosti u fluktuiranju cijena kod regresione analize, naišla sam na primjer u kojem je sve izgledalo mnogo složenije. Već tada je među grupom ljudi u Kopenhagenu sa kojima sam radila bilo onih koji su više od godinu kupovali i ‘rudarili’ bitkoin. Većina je to činila da bi na praktičnom primjeru pratila razvoj jednog finansijsko-tehnološkog procesa, svakako ne nadajući se, posebno ne velikoj zaradi, jer je u to vrijeme bila ohrabrujuća činjenica da je tokom godine cijena bitkoina uvećana sa šest na 12 dolara i da novac uložen u istraživanje nije nestao“, navela je Radovićeva.
Priključila se, kako je dodala, praćenju tog procesa i već 2013. počela da objavljuje prve analize.
“Mogla sam, zahvaljujući rastu cijene u rasponu od 50 do 800 dolara da pokrivam visoke troškove istraživanja i nabavke opreme. Čitave tri naredne godine, odnosno sve do kraja 2016. cijena bitkoina bila je niža nego krajem 2013. i svakako nije bilo prostora za zaradu na način na koji su je mnogi ostvarili u proteklih nekoliko mjeseci. Bitkoin smo tih godina kupovali da bismo ga koristili kao sredstvo plaćanja tamo gdje su za to predviđene povoljnosti, budući da ih je sve veći broj trgovaca širom svijeta omogućavao“, istakla je Radovićeva.
Takođe, btc je korišćen u to vrijeme da bi se obavljale „mikrotransakcije, odnosno plaćanje veoma malih iznosa, najčešće vezanih za digitalne usluge, čija je cijena znatno ispod jednog centa, što fizičkim novcem nikada ne bi bilo moguće platiti“.
„Ući danas u trgovinu kriptuvalutama za mnoge predstavlja pokušaj zarade i ne više od toga. Međutim, bitkoin, koji je za skoro deceniju od nastanka na više nivoa opravdao postojanje kriptovaluta, ipak, je veoma volatilan, odnosno podliježe naglim promjenama vrijednosti i, kao i kod svega čime se trguje, postoji rizik. Pažljivim praćenjem, analiziranjem i upoznavanjem sa prilikama moguće je odabrati povoljan trenutak za kupovinu, no važno je znati da u uslovima u kojima je za manje od godinu bitkoin uvećao vrijednost 18 puta ostaje ipak mala vjerovatnoća da se u skorije vrijeme ponovi sličan scenario“, upozorila je Radović.
Sa druge strane, postoji mnoštvo „malih“ kriptovaluta, koje su čak tehnički i naprednije od bitkoina, iako nijesu u tolikoj količini prisutne na tržištu.
„One omogućavaju i omogućavaće u budućnosti višestruku zaradu za kraće vrijeme nego što će to sa bitkoinom ikada više biti moguće. Preporučujem da se obrati pažnja na ‘Cardano’, ‘Tronix’ i ‘Dash’, ali i sve koji se u ovoj grupi pojave kao alternativni digitalni novac s velikim potencijalom za rast. Takođe, pozivam na veliki oprez i izbjegavanje ulaganja u sve ono što njihovi promoteri nazivaju kriptovalutama, a zapravo osim činjenice da je riječ o digitalnom novcu sa njima nemaju ništa zajedničko, već su u pitanju vrlo opasne MLM šeme, kao što su OneCoin, SwissCoin i slično, čiji promoteri pozivaju na prezentacije, ulagače dijele po nivoima, klubovima i slično“, naglasila je Radovićeva.
Jednim od razloga nastanka bitkoina smatra se potreba da se u svijetu nakon krize stvori alternativa centralizovanom bankarskom poslovanju, zbog čega u svojoj knjizi „Dividing by Zero“ Radovićeva piše o potrebi za drugačijim modelom djelovanja nastalom onog trenutka kada su američke Federalne rezerve, Evropska centralna banka i druge finansijske institucije počele da stimulišu privredu programima kvantitativnog popuštanja, odnosno doštampavanjem novca i nultim kamatnim stopama stvarajući neodrživ sistem.
„Bitkoin je odgovor na to, a u deceniji za nama vidimo i da je način njegovog prometovanja dao jedinstven i zasada najrealističniji primjer na koji se može kreirati zdrav ekonomski ambijent – isključivo sa valutom koja nema inflatorni karakter, budući da nakon inicijalnog lansiranja količine od 21 milion bitkoina nije bilo dodatnog ‘doštampavanja’”, objasnila je Radovićeva.
Odnos banaka u cijeloj priči je specifičan. Od trenutka kada je povjerenje u bitkoin počelo da raste, vodeće banke nastojale su da mu kupovinom po tržišnoj i prodajom po cijeni od jedan dolar obore vrijednost.
“Moć da to čine imale su prilično kratko, budući da je sve veća tražnja uticala da mu cijena ne pada drastično. Igra koju su banke kasnije počele da igraju mogla bi se okarakterisati kao „ako ne možeš da ih pobijediš – pridruži im se“. Banke su, uvidjevši specifičnosti i prednosti ‘blockchaina’ i same postale zainteresovane za primjenu infrastrukture na kojoj on počiva, prije svega jer u ogromnoj mjeri eliminiše transakcione troškove. Proces prilagođavanja je ipak spor, jer je za banke neophodno razviti mrežu koja treba da podrži drastično veći promet od onog koji se ostvaruje na tržištu kriptovaluta, no rad na tome traje već neko vrijeme. Naravno, ulazak giganata sa Vol strita u cijelu priču nije nešto zbog čega mi bitkoin entuzijasti treba da budemo oduševljeni, ali nas sa druge strane raduje činjenica da kriptovalute ulaze u sve širi fokus javnosti“, zaključila je Radović.
Da je trgovina kriptovalutama u povoju, govori i podatak da se na američkim berzama u Čikagu, uz dozvolu FED-a, od 18. decembra trguje i terminskim ugovorima zasnovanim na bitkoinu. Terminski (futures) ugovor je vrsta finansijskog instrumenta (derivata), koji predstavlja u stvari sporazum između kupca i prodavca o razmjeni određenog proizvoda ili HoV, u ovom slučaju kriptovalute, po posebnoj cijeni na neki budući datum, određen tim ugovorom.
Trgovanje fjučersima omogućava zainteresovanim investitorima i špekulantima da projektuju cijenu bitkoina u budućnosti te da u ovim poslovima zarađuju ili gube na fluktuacijama njegove cijene.
Ima 1.400 “ valuta ”, druga po veličini je ether, a treća ripple
U svijetu ima ukupno oko 1.400 različitih kriptovaluta, koje u posljednje vrijeme rastu, maltene, kao pečurke. Radovićeva je objasnila da se na tehnički naprednijoj platformi zvanoj “Ethereum” prometuje kriptovalutom ether.
„Ethereum predstavlja javnu ‘blockchain’ platformu koja omogućava funkcionalnost programabilnih transakcija, pružajući decentraizovani sistem za realizaciju peer-to-peer transakcija digitalnom valutom ether. Ether je dio mrežnog projekta namijenjen realizaciji pametnih ugovora i razvoju međusobog povjerenja među njegovim korisnicima, bez posrednika u transakcijama“, objasnila je ona.
Kriptovaluta ripple (XRP) u posljednje vrijeme značajno je uvećala svoju vrijednost i očekuje se da bi uskoro mogla biti dominantno druga najveća digitalna valuta .
Bitkoin i mnoge druge kriptovalute poznate su po tome što su decentralizovane, dok su vlasnici valute ripple poznati i ta digitalna valuta je centralizovana. Ona je nastala unutar kompanije Ripple, sa sjedištem u San Francisku.
Gegaj: To je balon koji će da pukne prije ili kasnije
Trgovina kriptovalutama u svijetu nema posebnog regulatora zbog čega od kraja prošle godine predstavnici najvećih svjetskih banaka, ali i pojedini nobelovci traži da se ovaj vid trgovine zabrani. Misterija pravog tvorca bitkoina traje od oktobra 2008. godine kad je pod imenom Satoši Nakamoto, objavljen naučni rad o tehnologiji koja bi pokretala digitalni novac.
“Bez dileme rekao bih da je cijelo kripto-tržište balon, i mislim da je neminovno da prije ili kasnije pukne”, kaže Pavle Gegaj .
On smatra da ne postoji gotovo nikakav rizik da će kriptovalute preuzeti ulogu banke i na taj način ugroziti bankarski sistem.
“Drugo je pitanje da li bi eventualni krah kripto-tržista mogao da ima negativni efekat na finansijska tržista uopšte. Kako sad stvari stoje, dominantni investitori u kripto-valute su retail investitori, tj. pojedinci, tako da takav eventualni scenario ne bi trebalo da ima veliki negativan efekat”, zaključio je Gegaj .
Svjetske banke ublažavaju rat protiv kriptovaluta
Na pitanje da li kriptovalute predstavljaju opasnost za poslovne banke u bliskoj budućnosti ili će na kraju i banke početi da ih aktivno koriste, Aleksandar Šćekić, stručni saradnik za tržište novca i vrijednosne papire u Sektoru riznice Erste banke, kaže da je na “ovo pitanje zasada vrlo teško dati odgovor, s obzirom na to da su stavovi banaka i ekonomskih stručnjaka vrlo različiti”.
“Neke od velikih svjetskih banaka već polako uzimaju aktivno učešće u kreiranju ‘blockchain’ tehnologije, dok pojedini vodeći svjetski ekonomisti sa velikom rezervom i dalje gledaju na sve što ima veze sa kriptovalutama”, dodao je Šćekić.
Ipak, analize tehnoloških kompanija predviđaju, napominje Šćekić da će se sve više banaka naslanjati na “blockchain” tehnologiju u poslovanju u bliskoj budućnosti.
“Svjedoci smo da je tržište kriptovaluta zasada vrlo volatilno (cijene onih najtrgovanijih variraju dnevno i do 40 odsto), a možemo slobodno reći da su i mišljenja stručnjaka na istom fonu. Tako smo nedavno vidjeli da su pojedini bankari iz SAD vrlo negativno komentarisali bitkoin, a danas već značajno ublažavaju svoje stavove, uz nenametljiva razmišljanja o aktivnijem uključivanju u trgovanje kriptovalutama i derivatima koji počivaju na njima”, dodao je Šćekić.
Ono što je bitno kada su u pitanju banke i ‘blockchain’ tehnologija jesu troškovi korišćenja, te svjetske banke vrlo pažljivo prate broj aktivnih korisnika, i upoređuju cijenu tzv „rudarenja“ kriptovaluta sa standardnim transakcionim troškovima bankarskog poslovanja.
“Od ovoga će sigurno u budućnosti najviše zavisiti značajnije uključivanje banaka. Banke će u budućnosti najvjerovatnije biti korisnici ‘blockchain’ tehnologije, ali će se i takmičiti protiv nje. Prava saradnja doći će ako centralne banke krenu sa emitovanjem digitalnih valuta kako bi zamijenile novčanice i naravno kada se riješe brojne tehničke prepreke da bismo vidjeli ‘blockchain’ tehnologiju primijenjenu u velikim razmjerama”, kazao je Šćekić.
