Poreski dug na kraju januara ove godine je iznosio 517,16 miliona eura i porastao je 6,89 odsto, odnosno 33,32 miliona eura u odnosu na kraj 2021, pokazuju podaci koje je Pobjedi dostavilo Ministarstvo finansija.
“Zabilježeni trend rasta poreskog duga najviše je izazvan posljedicama kovid pandemije i izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koje su uslovile evidenciju duga koji nije bio prijavljen kroz poreske prijave”, kazali su našoj redakciji iz Ministarstva finansija.
Pojasnili su da je obveznik, koji do stupanja na snagu ovog zakona 31. decembra 2021. godine nije podnio poresku prijavu do kraja aprila tekuće za prethodnu godinu, bio je dužan da u roku od 45 dana podnese poresku prijavu obračunatu prema stopama koje su važile na dan obaveze podnošenja te prijave. To se odnosi i na obračun poreza i doprinosa na zarade, a obračunava se po stopama koje su važile u mjesecu na koji se izvještaj odnosi.
– To je rezultiralo time što su obveznici podnijeli do tada nepodnešene poreske prijave, što je izazvalo povećanje poreskog duga. Kako je stupio na snagu Zakon o reprogramu poreskog potraživanja, veći broj poreskih obveznika je podnio zahtjev za reprogram, odnosno otplatu duga u ratama – rekli su iz Ministarstva.
Naveli su da Uprava prihoda i carina posebnu pažnju poklanja analizi dugovanja najvećih poreskih dužnika.
“Posebna pažnja će se usmjeriti ka konceptu naplate iz imovine poreskog obveznika, kao neophodnog i važnog mehanizma za smanjenje poreskog duga, koji će poboljšati naplatu dugovanja”, poručeno je iz Ministarstva finansija.
Naveli su da otplata duga u ratama omogućava opstanak dužnika na tržištu i nastavak poslovanja na zdravim osnovama. UPC je 31. decembra prošle godine za 5.147 poreska obveznika donijela rješenje o reprogramu duga sa iznosom od 151,93 miliona eura i to osnovnog duga 134,17 miliona i kamate 17,75 miliona eura.
“Imajući u vidu stepen naplate dospjelih poreskih obaveza, jedan dio osnovnog poreskog duga možemo tretirati kao naplativ”, rekli su iz Ministarstva.
Oni su dodali da je uredbom iz 2018. godine omogućeno obveznicima kojima nijesu odlagane obaveze u skladu sa Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja, da dug plaćaju u ratama.
“Kako bi se povećao stepen naplate i smanjio poreski jaz, poreski organ radi na podsticanju poštovanja poreskih obaveza za ključne vrste poreza, kroz adekvatnu pomoć i edukaciju obveznika, čime se povećava stepen fiskalne discipline”, naveli su iz Ministarstva.
Elektronska fiskalizacija povećala poresku disciplinu
Navedeno je da je Uprava prihoda i carina elektronskom fiskalizacijom trasirala put u borbi protiv neevidentiranja oporezivih transakcija i nepoštovanja poreskih obaveza.
“Benefiti su smanjenje neformalne ekonomije i nelojalne konkurencije, bolja naplata prihoda, podizanje svijesti građana o važnosti uzimanja računa i povećanje poreske discipline”, tvrde u Ministarstvu.
Sistemski riješiti finansiranje Fonda zdravstva
Iz Ministarstva finansija su kazali da je aktuelna vlada lani izmirila dugove Fonda za zdravstveno osiguranje i ostale dubioze, te da je za tekuću godinu planirala dovoljno sredstava za podršku zdravstvenoj zaštiti.
“Usljed ukidanja zdravstvenog doprinosa postoji potreba da se sistemski riješi finansiranje Fonda zdravstva, koji u cjelosti zavisi od budžetskih transakcija”, istakli su iz Ministarstva.
Naveli su da su Zakonom o budžetu stvoreni uslovi za izmirenje svih budžetskih potreba.
“Aktivnim mjerama u vezi sa budžetskim prihodima, kao i racionalizacijom budžetskih rashoda, potpuno će se stvoriti uslovi za uravnoteženje javnih finansija i izvršenje budžeta bez dodatnog zaduženja, a to je krajnji cilj srednjeročne, odnosno dugoročne budžetske politike”, poručeno je iz Ministarstva, odgovarajući na pitanje da li je Vlada obezbijedila održivost zdravstvenog sistema i uopšte javnih finansija, pošto je u posljednje dvije godine donešen niz propisa kojima su povećani rashodi.
Pobjeda
