Nedjelja za sada ostaje neradan dan za zaposlene u trgovini, saopštio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS)Srđa Keković, navodeći kako mu nije jasno zašto Privredna komora Crne Gore (PKCG) sada od Ustavnog suda traži ukidanje člana zakona o neradnoj nedjelji. Sa druge strane,Milica Lazarević iz PKCG kaže da kao kompromis vide mogućnost rada nedjeljom za vrijeme najvećeg priliva turista.
Keković i Lazarević argumente o (ne)radnoj nedjelji ukrstili su u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” na TVCG.
Lazarević je, između ostalog,podsjetila kako je nedugo nakon uvođenja neradne nedjelje u martu 2020. počela kovid kriza koja je ostavila traga na poslovanje i ekonomiju.
“Zajedno sa neradnom nedjeljom to je dovelo do pada prometa u trgovini, pada ekonomske aktivnosti, otpuštanja radnika. Tada je bio zabranjen i rad određenim djelatnostima koje pripadaju trgovini. Njihovi gubici su bili veliki. Tržnim centrima je bio zabranjen rad, i neka procjena je da je došlo do pada prometa od 20 posto zbog neradne nedjelje, a koji je bio mnogo veći kad im je bio obustavljen rad”, rekla je Lazarević.
No, takav stav predstavnice PKCG ne dijeli i Keković.
“Naši pokazatelji govore da prve godine nije bilo nikakvih otpuštanja u trgovini, da je poslovala pozitivno, dakle bez gubitaka. Prve takve stvari su se desile s kovidom i to nema veze sa neradnom nedjeljom. Neodrživa je priča koju čujemo zadnjih nekolilko godina od poslodavaca u pokušaju da vrate nedjelju”, kazao je Keković.
Stoga se postavlja pitanje da li u ovakvoj situaciji može doći do kompromisa koji bi zadovoljio i zaposlene i poslodavce. Lazarević kaže da je njihov zahtjev da seUstavni sud izjasni po pitanju ustavnosti inicijative o neradnoj nedjelji, a ako nije moguće njeno ukidanje “da se radi određeni broj nedjelja tokom ljetnje ili zimske sezone, kad je najveći priliv turista ili makar rad tokom jedne smjene”.
Keković ponavlja ranija kompromisna rješenja: “Da rade preduzetnici i mikropreduzeća, do 10 zaposlenih, da se radi sezona ljetnja i zimska ukupno pet mjeseci, da se uveća zarada za rad nedjeljom 100 posto i da se poveća kontrola u poštovanju prava zaposlenih”.
Lazarević napominje i da je naša ekonomija takva da se oslanja na turizam i uslužnu djelatnost, te da moramo iskoristiti dolazak turista kako bi se povećao promet i zarada i privrednicima i državi.
Keković, međutim, ukazuje kako postoje poslovi gdje se mora raditi nedjeljom: “vdje govorimo o djelatnostima gdje nije nužno da na poslu budemo nedjeljom. Imamo iskustva nekih zemalja koje su razvijenije i posjećenije turistički pa se tamo ne radi nedjeljom”.
