Cijene stambenih nekretnina u Crnoj Gori nastavljaju da rastu i u proteklih nešto više od dvije godine bilježi se rast od 40 odsto. Perosječna cijena kvadrata se, prema posljednjim podacima Monstata, kreće oko 1700 eura i čini se da trend pada ne treba očekivati u narednom periodu. Analitičari procjenjuju da su cijene na nivou na kojem će se zadržati u srednjem roku a i ako dođe do pomjeranja odnosno do pada da će on biti relativno blag. Razlog je, kako kažu, i dalje velika potražnja.
Janko Pešić, izvršni direktor građevinske kompanije Gold Bar koja se, između ostalog, bavi izgradnjom luksuznih nekretnina, kazao je za naš portal da je jedan od razloga za rast nekretnina i nedostatak radne snage.
“Najveći krivac rasta cijena nekretnina je radna snaga koja je trenutno u deficitu. Ukoliko drzava ne omogući dobijanje radnih dozvola iz Indije i Kine, moraćemo se osloniti na radnike iz okruženja. Naše tržište radne snage je dosta nekvalifikovano za poslove u građevini”, kaže Pešić.
Agenti ponavljaju i da su za rast cijena nekrenina, između ostalog, “krivi” i strani državljani. Kako se posljednjih nekoliko mjeseci bilježi odliv stranih državljana koji se vraćaju u svoje države (Rusija, Ukrajina), za očekivati je bilo da u narednom periodu bude korekcija. Pešić, međutim kaže, da do pada ne dolazi.
“Svakako je očekivan pad cijena. Ali i dalje se ne dešava. Tržište je zadrzalo iste cijene nekretnina od poslednjeg rasta”, navodi Pešić za Bankar.
Ako pogledamo period od pandemije do danas, može se reći da cijene nekretnina nastavljaju da rastu, iako padaju cijene građevinskog materijala na međunarodnom tržištu. Podaci Monstata kažu da iznos komunalija, zemljišta i ostalih troškova u Podgorici na cijenu utiče sa oko 300 eura. Pešiča smo pitali, kolika je cijena cijena koja obuhvata samo troškove izgradnje, odnosno koliko investitora košta izgradnja kvadrata stana bez ovih troškova. (komunalije, zemljište itd).
“Cijene gradjevinskih materijala su trenutno stabilne, dok cijene radne snage su se uvecale duplo ako ne i trostruko. Trenutan uvoz materijala iz Kine i Indije otezava cijena pomorskog transporta koja se uvecala duplo na prethodni period prije pandemije. Ovaj iznos varira od projekta do projekta. Naša firma radi luksuzne objekte manjih gabarita i veće objekte kolektivnog stanovanja. Često troškovi komunalija ne donesu lokaciji za gradnju praktično ništa i investitor je prinuđen ući u investiranje izvođenja vododovoda, puta, struje, ne bi li ispunio rokove gradnje … Mi smo firma koja pruža veći kvalitet od uobičajnih objekata koji su na našem tržistu i sigurno nije naša cijena izvođenja reper za gradnju u Crnoj Gori”, navodi Pešić.
Zakon o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti
Nedavni Nacrt Zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti ne dozvoljava vlasnicima da samostalno oglase i prodaju nekretninu, zbog čega su u obavezi da daju agencijama da posreduju, što će povećati cijene na tržištu za tri odsto. Pešić kaže da će zakon urediti tržište.
“Ovaj zakon reguliše posredovanje u prometu i zakupu nepokretnosti i ne uređuje prava koja vlasnik ima u vezi sa svojim nepokretnostima. Vlasnik može sam da oglašava svoje nekretine, naša firma sama oglasava takođe, iako od osnivanja imamo partnere u prodaji. Podržavamo ovakav zakon, vjerujemo da će urediti tržište nekretnina. Agenti moraju da shvate da imaju veću odgovornost prema klijentu”, navodi Pešić.
Naš sagovornik smatra i da je sadašnji Zakon o prometu nekretnina dobro uređen ali i da ima brojnih mana.
“Zakon je relativno dobro uređen kada se gleda kao nezavisna cjelina. nesklad nastaje kada ovaj zakon funkcioniše u ovkiru državnog aparata koji ga opslužuje. Dolazi do nelogičnosti i tu državni aparat pokazuje svoju tromost…Uprava za katastar i državnu imovinu – trenutno je uređenija nego ikad do sada, a opet nije moguće izvršiti upis u list nepokretnosti u nekom razumnom roku. Često traje upis i preko pola godine, što dalje vuče podatak da vlasnik bez uređenog lista nepokretnosti ne može da se prijavi kao poreski obveznik, te taj teret plaćanja godišnjeg poreza pada na investitora”, zaključio je Pešić.
