Narodna banka Srbije uputila je izmjene četiri zakona iz svoje nadležnosti u skupštinsku proceduru. Opravdano su najveću pažnju šire javnosti privukle planirane promjene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga i Zakona o bankama. Međutim, i one koje se odnose na Zakon o Narodnoj banci Srbije mogu biti zanimljive. Njima, kako tvrdi NBS, jača se supervizorska uloga i samostalnost ove institucije, piše Forbes.

Neke od najzanimljivijih promjena tiču se sudbine zlata koje se iskopava u Srbiji, stvaranja zakonskog osnova da Narodna banka počne s izdavanjem digitalne valute, kao i ograničenja za zaposlene u centralnoj banci.

Zlato ostaje gdje jeste

Izmjenama zakona Narodna banka će dobiti ovlašćenje da kupuje i prodaje zlato u inostranstvu, ali ono što je još važnije jeste – pravo preče kupovine u zemlji. Naime, NBS će imati pravo preče kupovine zlata dobijenog eksploatacijom, pripremom i preradom mineralnih sirovina u Srbiji.

To znači da će svi koji se bave ovim biznisom zlato morati prvo ponuditi centralnoj banci. NBS će zauzvrat morati ponuditi tržišnu cijenu kako bi se poštovala pravila konkurencije.

„Uspostavljanjem prava preče kupovine zlata u korist Narodne banke Srbije, jača se uloga NBS i obezbjeđuje da zlato dobijeno eksploatacijom, pripremom ili preradom mineralnih sirovina u Republici Srbiji ostane u zemlji, što će uticati na dalje povećanje nivoa deviznih rezervi, čime se doprinosi finansijskoj stabilnosti. Ovim se prirodni resursi Republike Srbije na najbolji način koriste za potrebe naše zemlje“, stoji u obrazloženju ovog člana.

Digitalni dinar

U skladu s globalnim trendovima, u okviru kojih centralne banke počinju (a neke su to već uradile) s izdavanjem digitalnih nacionalnih valuta, NBS sada otvara taj prostor i za sebe.

U članu 53 postojećeg zakona, koji centralnoj banci daje isključivo pravo da izdaje novčanice i kovani novac u Republici Srbiji, sada se dodaje još jedan stav. On navodi da NBS „ima isključivo pravo izdavanja dinara u digitalnom obliku (digitalni dinar), u skladu s propisom koji može donijeti Izvršni odbor“.

NBS navodi da pažljivo prati razvoj u oblasti digitalnih valuta centralnih banaka na globalnom nivou. Dodaje i da se u ovom trenutku širom svijeta analiziraju benefiti i rizici uvođenja digitalnih valuta centralnih banaka, dok su „u manjem broju zemalja preduzeti pionirski pokušaji njihovog uvođenja u ograničenom obimu“.

Takođe, NBS će imati ovlašćenje da „izdaje i oduzima dozvole za pružanje usluga povezanih s virtuelnim valutama, kao i da vrši nadzor nad poslovanjem pružalaca tih usluga“.

Budućnost u euru

Cijelim novim poglavljima u zakonu, Narodna banka pokazuje da gleda u budućnost kada naša zemlja postane dio Evropske unije i eurozone.

Iako će ove odredbe stupiti na snagu danom pristupanja EU i zvaničnim uvođenjem eura kao nacionalne valute, što u slučaju Srbije još predstavlja daleku budućnost, one potvrđuju da će dinar jednog dana otići u istoriju.

U budućem članu 86m tako će stajati odredba: „Uvođenjem eura kao nacionalne valute u Republici Srbiji…“. Još eksplicitnije to stoji u budućem članu 86t: „Novčana jedinica Republike Srbije jeste euro“.

S tim u vezi, NBS će moći da izdaje novčanice i kovanice eura. Ovim odredbama centralna banka se obavezuje na sprovođenje politika Evropske centralne banke i Evropskog sistema centralnih banaka.

Promjene za zaposlene u NBS

Bitne izmjene tiču se i zaposlenih i bivših zaposlenih u NBS-u. Postojeći zakon dozvoljavao je zaposlenima u centralnoj banci da van radnog vremena obavljaju plaćene dodatne poslove, ali samo uz pisanu saglasnost guvernera i ako to ne utiče na nepristrasno obavljanje poslova ili ne dovodi do sukoba interesa.

Sada se ograničava i obavljanje neplaćenih poslova van radnog vremena, iz istog razloga – kako bi se spriječili sukobi interesa.

Nove odredbe nalažu da bivši zaposleni u NBS-u, koji žele da pronađu posao u finansijskom sektoru, moraju čekati šest mjeseci prije nego što stupe u radni odnos u banci, osiguravajućem društvu, međunarodnoj finansijskoj instituciji, revizorskoj kući ili sličnim institucijama koje su pod nadzorom centralne banke.

Ostale izmjene

Iz zakona je uklonjen termin „preduzeće“, koji se zamjenjuje izrazom „privredno društvo“, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Narodna banka takođe namjerava unaprijediti rad Izvršnog odbora i Savjeta guvernera. Savjet dobija novo pomoćno tijelo – Odbor za reviziju.

Izvor: Forbes/bif.rs