Ukrajinska policija je i u ponedjeljak u Kijevu rastjerivala agresivne demonstrante suzavcem. Opozicija pokušava da ponovi događaje iz 2004, kada je poslije dugačke serije protesta Narandžasta revolucija uspostavila novu vlast. Scenario se djelimično ponavlja, hiljade ljudi u Kijevu se okuplja na Trgu nezavisnosti (Majdanu), a na Trgu Evrope su montirali svoje šatore. Minimalni cilj je oslobađanje bivše premijerke Julije Timošenko iz zatvora, a maksimalni – ostavka vlade.
Lider partije Udar svetski poznati bokser Vitalij Kličko rekao je okupljenim demonstrantima da će akcija trajati sve dok se ne potpiše dogovor sa EU.
Kakav će biti konačan ishod „Evromajdana“, kako sada opozicija naziva proteste, znaće se uskoro, jer se 28. i 29. novembra u Vilnjusu održava samit „Istočno partnerstvo“, na kojem bi predsednik Viktor Janukovič trebalo da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.
Iako danas ima sličnosti sa 2004. godinom – neki od glavnih likova Narandžaste revolucije, kako kažu Ukrajinci, opet su na sceni, ponovo gledamo tuču policije i demonstranata – malo je vjerovatno da se situacija može pogoršati toliko da se opet, kao tada, govori o podjeli Ukrajine. Granica je trebalo da bude rijeka Dnjepar.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Evropskoj uniji je Ukrajina zanimljiva kao potencijalno tržište. Po teritoriji to je druga zemlja u Evropi u kojoj živi 45,4 miliona ljudi. Ukrajinaca je 73 odsto, Rusa 22, Jevreja jedan odsto, koliko je i Bjelorusa. Moldavaca, Bugara, Poljaka, Mađara i Grka ima ukupno oko tri odsto.
U raznim analizama Ukrajina se često poredi sa SFRJ jer se govori kako je glavni ali prikriveni detonator mogućih podjela te zemlje skriven u religijskim razlikama, ali to nije tačno. Oko 80 odsto stanovništva je pravoslavne vere, a grkokatolika i katolika na zapadnom dijelu Ukrajine je samo oko deset odsto, 4,8 miliona. Od ukupnog stanovništva, do tri odsto su muslimani, koji uglavnom žive na Krimu. Radi se o krimskim Tatarima.
Poslije raspada SSSR-a, među pravoslavcima u Ukrajini je došlo do podjela. Veći broj je htio da ostane u jedinstvu sa Moskovskom patrijaršijom, dok je jedan broj pravoslavaca tražio autokefalnost.
OTVORENA VRATA
PREDSTAVNICI EU su u ponedjeljak poručili rukovodstvu u Ukrajini da su im i dalje otvorena vrata za eurointegracije i da Evropska unija neće praviti pritisak na Ukrajinu ili bilo kojeg partnera da Kijev samostalno odluči na koju će stranu.Sa druge strane, Rusija želi da zaštiti svoje proizvođače pa postavlja Kijevu uslov – ili sa nama u carinsku uniju ili će proizvode koji dolaze iz Ukrajine carniti kao i oni iz zapadne Evrope.
VEZE SA RUSIJOM
Između Rusije i Ukrajine posljednjih desetak godina postoji antagonizam, iako je rukovodstvo u Kijevu zajedno sa Borisom Jeljcinom, tadašnjim predsjednikom Rusije, najzaslužnije što je demontiran SSSR. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost 24. avgusta 1991. godine.
Kličko se ne boji interventne
Kličko već duže vrijeme ne skriva da ima velike političke ambicije, a upravo je on jedan od predvodnika velikih protesta koji se ovih dana održavaju u Kijevu.
Tako je izašao i pred ogroman broj interventnih policajaca kako bi s njima razgovarao, što bi vjerovatno malo koji drugi političar uradio, naročito nakon što se policija nekoliko puta sukobila s demonstrantima.
“Nastavićemo sa protestima sve dok se ne prihvate naši zahtjevi”, rekao je ukrajinski bokser.
novosti.rs
