Treba projektovati i sveobuhvatno reformisati naš turistički sektor, smatra prof. dr Rade Ratković, dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam. On je kazao Pobjedi da u inicijativi aktuelnog mandatara turizam, očigledno, nije prepoznat kao razvojna poluga ekonomije, s obzirom da je dat nizak status tome resoru u okviru Ministarstva ekonomije. Po riječima dr Ratkovića, koji je odnedavno i koordinator Odbora za turizam Građanskog pokreta, crnogorskom turizmu potrebne su razvojne strategije.
Promjene
– Glavni pravci reforme su, prije svega, promjena strukture smještajne ponude u smislu dupliranja, u narednih 10 godina, kako bi se stepen učešća hotela sa sadašnjih osam povećao na 25 odsto, zatim promjena strukture turističke tražnje u korist najjačih emitivnih tržišta Evrope (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, skandinavske zemlje, Francuska, Italija…), koje bi u hotelskom smještaju učestvovale sa više od 50 odsto – kazao je Ratković.
On tvrdi da je potrebno i radikalno produženje turističke sezone, na bazi promijenjene strukture ponude i tražnje, na 160 do 170 dana pune zauzetosti osnovnog smještaja, nasuprot sadašnjih 90 do 100 dana kao i razvijanje novih turističkih proizvoda primjerenih pospandemijskim vremenima (ruralni turizam, kamping, kulturni turizam i razne druge vrste tematskog turizma…).
– Potrebno je dovesti turistički sektor u zonu rentabilnog poslovanja, nasuprot dosadašnjoj 30-godišnjoj tradiciji rada sa permanentnim gubicima i radikalno povećati motivaciju turističkih zapošljenika uz dupliranje sadašnjih prosječnih plata – kazao je Ratković dodajući da će, kad Građanski pokret bude u prilici da na bazi slobodnih izbora participira u vlasti, ovo biti njihove osnove plana obnove i radikalne reforme turističkog sektora.
– Ta reforma podrazumijeva i novi model upravljanja turističkom destinacijom, zasnovan na principima javno-privatnog partnerstva. To znači da bi sadašnje etatizovane i politizirane turističke organizacije trebalo reorganizovati kao destinacijske menadžment organizacije, koje bi na adekvatan način povezale turističke menadžment kompanije i javni sektor – kazao je prof. Ratković.
Komentarišući nepostojanje Ministarstva turizma u budućoj vladi kazao je da je poseban resor pravilo u gotovo svim turističkim zemljama Mediterana ili kao pridružen resor drugim privrednim granama.
– Imamo 60 godina tradicije organizovanja resora za makroekonomsko upravljanje turizmom, a model smo preuzeli iz najrazvijenijih turističkih zemalja Mediterana (Španija, Francuska, Italija…). Taj model je primijenjen u svim republikama bivše Jugoslavije i po tom modelu smo imali impozantan razvoj turizma, posebno u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Poseban resor, odnosno ministarstvo je i dalje pravilo u gotovo svim turističkim zemljama Mediterana. I mada su i neki drugi resori (sport, kultura, trgovina…) pridruženi turizmu – kazao je Ratković dodajući da turizam zaslužuje da ima poseban resor i da će insistirati da tako i bude.
– Ne isključujemo da mu se doda još neki resor srodan turizmu. Do sada, u posljednja dva mandata, imali smo rješenje da je turizam bio dio Ministarstva održivog razvoja i turizma, što je nekako turizam stavljalo u drugi plan, a razvoj biznisa nekretnina u prvi, što cijenimo neadekvatnim, a istovremeno i glavnim razlogom nepotpunog provođenja naše dobre turističke razvojne strategije – Master plana do 2020. godine – kaže Ratković.
Smatra da bi i zdravstveni turizam imao značajno mjesto u turističkoj razvojnoj politici.
– Unutar tematskog turizma prioritet bi imao ruralni turizam, kako u primorskom, tako, i još više, u središnjem i sjevernom dijelu naše domovine – naglašava Ratković.
Strategije
Mišljenja je takođe da treba donijeti dobre razvojne strategije, obraditi lokacije, formirati legitimne domaće developer kompanije, pa onda pozivati domaće i inostrane investitore da daju svoj ponude.
– Mi smo, u pretežnom periodu tranzicije, forsirali strane investitore i ,,velike igrače“, najviše iz biznisa nekretnina, što se ne poklapa sa turističkim biznisom, ali se lažno promoviše kao turistički biznis. I imamo jako malo slučajeva da su referentne kompanije iz oblasti turizma kreirale održive turističke projekte i integrisale finansijske institucije i druge privredne partnere za ulaganje u turističke portfelje. Obrnuto, turistički brendovi su pozivani od strane nekretninskih divelopera da daju franšizu ili menadžment poznatih hotelskih lanaca ili hotelskih menadžment kompanija, kako bi kupci rezidencijalnih objekata bili podstaknuti da kupuju nekretnine – kazao je Ratković.
Pri tome, zaključuje on, za razliku od dosadašnje prakse, domaći stejkholderi i lokalno stanovništvo moraju biti tretirani kao nezaobilazni činioci i razvojni partneri, a ne kao razvojne barijere.
– Dakle, apsolutni prioritet treba dati dugoj ljetnoj sezoni (maj – oktobar), a ski turizam, zbog klimatskih i tržišnih ograničenja, treba preseliti sa primarne u sekundarnu razvojnu poziciju – poručio je Ratković.
Podržavati agroturizam
Prof. dr Ratković smatra da je neophodno dalje razvijati ruralni turizam koji je uhvatio korijene, iako bez dovoljne podrške države i finansijskih institucija.
– Posebno treba podržavati agroturizam, koji protežira zajedništvo poljoprivrede i ruralnog turizma. Pri tome je poenta na ruralnoj poljoprivredi i prerađivačkoj industriji, a turizam je dodatak, odnosno kruna te razvojene strategije. Ovakav razvoj generiše značajno povećanje produktivnog zapošljavanja i podstiče povratnu migraciju iz gradova i predgrađa ka ekonomski osmišljenoj ruralnoj ekonomiji – kazao je Ratković.
Izvor: Pobjeda.me