Postoje četiri ključne oblasti u kojima bi bilo vidljivo kako bi se potencijalna eskalacija tenzija mogla osjetiti na globalnim tržištima.
Sigurna utočišta
Inflacija na najvišem nivou u više decenija i predstojeći porast kamatnih stopa učinili su da ovo bude loš mjesec za tržišta obveznica, ali direktan sukob Rusije i Ukrajine bi to mogao da promijeni.
Dvogodišnji prinosi američkog trezora su zabilježili najveći mjesečni skok od 2016. i činilo se da desetogodišnje stope idu ka ključnim nivoima od 2%. U Njemačkoj, desetogodišnji prinosi su porasli iznad 0% prvi put od 2019.
Veliki rizični događaj obično dovede do toga da investitori hrle ponovo ka obveznicama, koje predstavljaju najsigurniju imovinu, pa i ovoga puta najvjerovatnije neće biti drugačije, čak i ako ruska invazija na Ukrajinu stvara rizik od daljeg povećanja cijena nafte – a samim tim i inflacije.
Ostala sigurna utočišta uključuju zlato, čija cijena je već na dvomjesečnom vrhuncu, kao i japanski jen, koji je sigurno utočište na valutnom tržištu.
Pšenica i kukuruz
Svaki prekid isporuke žitarica iz regiona Crnog mora će vjerovatno imati veliki uticaj na cijene i dodatno podstaći inflaciju kada je riječ o cijenama hrane u trenutku kada je njena pristupačnost glavna briga širom svijeta nakon ekonomske štete koju je prouzrokovala pandemija COVID-19.
Četiri glavna izvoznika – Ukrajina, Rusija, Kazahstan i Rumunija – isporučuju žito iz luka u Crnom moru koje bi mogle da se suoče sa prekidima usljed bilo kakve vojne akcije ili sankcija.
Procijenjeno je da bi Ukrajina mogla da bude treći najveći svjetski izvoznik kukuruza u sezoni 2021/22 i četvrti najveći izvoznik pšenice, prema podacima Međunarodnog savjeta za žitarice. Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice.
Geopolitički rizici porasli su tokom proteklih mjeseci u regionu Crnog mora, što bi moglo da utiče na buduće cijene pšenice.
Nafta i gas
Energetski sektor je posebno izložen riziku u ovoj situaciji i na njega bi u velikoj mjeri uticao razvoj događaja u slučaju da tenzije prerastu u bilo koju vrstu sukoba. Evropa se oslanja na Rusiju za oko 35% svog prirodnog gasa, koji uglavnom dolazi kroz gasovode koji prelaze Bjelorusiju i Poljsku do Njemačke, Sjeverni tok 1 ide direktno u Njemačku, a drugi preko Ukrajine.
Tokom 2020. dopremljena količina gasa iz Rusije u Evropu je opala nakon što su blokade potisnule tražnju, a situacija se nije u potpunosti poboljšala prošle godine kada je potrošnja porasla, što je doprinijelo tome da cijene budu rekordno visoke.
Kao dio mogućih sankcija u slučaju da je Rusija napravila invaziju na Ukrajinu, Njemačka je rekla da bi mogla da zaustavi novi gasovod Sjeverni tok 2 iz Rusije za koji se očekivalo da će povećati uvoz gasa, ali takođe naglašava energetsku zavisnost Evrope od Moskve.
Izvoz prirodnog gasa iz Rusije u zapadnu Evropu mogao bi da bude znatno smanjen i preko Ukrajine i preko Bjelorusije u slučaju sankcija i u slučaju da cijene gasa i dalje budu na nivou na kojem su bile tokom četvrtog kvartala protekle godine.
Ova situacija takođe može vidno da utiče na tržišta nafte. U procjeni koju je prošle sedmice objavio JP Morgan navodi se da tenzije stvaraju rizik od „materijalnog skoka“ cijena nafte, uz napomenu da bi porast na 150 dolara po barelu smanjio rast globalnog BDP-a na samo 0,9 odsto na godišnjem nivou u prvoj polovini godine, dok bi inflaciju više nego udvostručio na 7,2 odsto.
Obveznice i valute
Ruski i ukrajinski kapital mogao bi, ukoliko se situacija pogorša, da se nađe na vrhu liste onih koji su zabilježili najveće gubitke.
Dolarske obveznice u objema zemljama su imale lošiji učinak u odnosu na većinu drugih zemalja u razvoju tokom proteklih mjeseci pošto su investitori smanjili izloženost zbog eskalacije tenzija između Vašingtona i njegovih saveznika sa jedne i Moskve sa druge strane.
Tržišta sa fiksnim prihodom u Ukrajini su uglavnom u nadležnosti investitora na tržištima u razvoju, dok se ukupni položaj Rusije na tržištima kapitala smanjio posljednjih godina zbog sankcija i geopolitičkih tenzija, donekle ublažavajući druge prijetnje.
Međutim, ruska rublja i ukrajinska grivna su takođe zabilježile velike gubitke, što ih svtrstava među valute tržišta u razvoju sa najlošijim rezultatima od početka ove godine, prenosi Portal Analitika.
Situacija dijelom podsjeća i na dešavanja s kraja 2014. kada je zabilježen znatan pad likvidnosti, uz gomilanje američkih dolara koje je u to vrijeme prouzrokovalo oštar pad rublje.
