Nakon tri uzastopna povećanja cijena naftnih derivata u Crnoj Gori, od kojih je posljednje bilo juče, u Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa (MRNG) očekuju blago snižavanje cijena goriva, ali dodaju da je teško praviti dugoročne procjene, imajući u vidu da svjetski proizvođači i izvoznici nafte cjenovne politike kreiraju na dnevnom nivou.
– Svjetska tržišta suočavaju se sa izraženom nestabilnošću usljed geopolitičkih tenzija, naročito sankcija koje je američko ministarstvo finansija uspostavilo Rusiji, a koje su dovele do poremećaja u snabdijevanju i rasta cijena naftnih derivata u prethodnom periodu. Po današnjim iznosima cijena na berzi možemo očekivati pad od nekoliko centi, ali konačan ishod zavisiće od globalnih kretanja do narednog obračuna i znaće se preciznije početkom sljedeće sedmice kako će se situacija odraziti na obračun naftnih derivata u Crnoj Gori, imajući u vidu da se obračun radi na dvonedjeljnom nivou kazali su Pobjedi iz MRNG.
Plaćanje naknada
Dodali su da postoji mogućnost da će se za dvij e sedmice pri narednom obračunu cijena goriva biti uvrštena i naknada za
formiranje naftnih rezervi, u skladu sa nedavno usvojenim Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Tako će građani, do konačnog formiranja rezervi, na tržišnu cijenu goriva plaćati dodatna tri centa.
– Iako je razumljivo da će ova mjera izazvati određene reakcije, ključno je naglasiti njenu važnost za dugoročnu energetsku stabilnost. Formiranje naftnih rezervi štiti zemlju od potencijalnih poremećaja na tržištu, smanjujući rizik od nestašica, ali i rizik od izraženih fluktuacija u cijenama naftnih derivata na svjetskim berzama. Važno je napomenuti da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu, poređenja radi dizel u Crnoj Gori je i sa posljednjim poskupljenjem jeftiniji 32 centa nego u Albaniji, 29 centi nego u Srbiji i 13 centi u odnosu na Hrvatsku, što ukazuje na napore države da smanji finansijski pritisak na građane. Međutim, racionalno upravljanje energentima i formiranje rezervi nijesu sa-
mo ekonomsko, već i strateško pitanje, koje će dugoročno obezbijediti sigurnost i stabilnost za sve građane navode iz resora na čijem je čelu Admir Šahmanović.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanij a Draško Striković ukazuje da je ovaj zakon bio neophodan za zatvaranje poglavlja EU, dodajući da je trebalo ranije krenuti s tim.
– Zakon predviđa da će u slučaju vanrednih okolnosti Crna Gora imati sigurno snabdijevanje u periodu od tri mjeseca.
Na ovaj način podiže se kredita bilitet države u očima investitora. Crna Gora je imala mogućnost da od 2013. godine krene sa postepenom implementacij om ovog zakona i njegovi troškovi bi bili neosjetni sa troškovne strane, međutim to nije bio slučaj, zbog čega je ostavljeno vrlo malo mogućnosti sadašnjoj Vladi da implementira i ispuni tražene zahtjeve EU smatra Striković. Ipak, ocjenjuje da dodatna tri centa koja će se obračunavati na cijenu goriva ne bi trebalo da predstavljaju veliko opterećenj e ni privredi ni građanima, posebno ako se uzme u obzir da je cijena snižena za oko 20 centi po litru u posljednjih pola godine te da je ubjedljivo najniža u regionu.
(Opširnije u Pobjedi)
