Prema podacima Danske centralne banke, ta je zemlja uspješno isplatila i “zadnju paru” inostranog duga, zajma koji je iznosio 1,5 milijardi dolara. Potpunoj otplati spoljnog duga Danci su, zadnji put u povijesti, bili blizu 1894. godine, kada se on kretao otprilike 1 posto BDP-a.
Prvi put, Danska se zadužila 1757. godine, kada je od Njemačke i Holandije, pozajmila pola miliona rigsdalera, veliki srebrni kovani novac, koji je u nekim drugim zemljama bio zvan i talir. Spoljni dug Danske porastao je u 19-tom vijeku, vijeku rata, a rastao je i u ’80-ima, kada je Danska bilježila deficit rješavala podsticanjem potrošnje.
Danska je povećavala inostrani dug kako bi sačuvala glavninu deviznih rezervi, te povremeno intervenisala u kurs, nastojeći da održi krunu u odnosu na euro. U 2015-toj, devizne su rezerve bile na rekordnim nivoima.
Centralna država nije više imala potrebu zaduživati se na stranim tržištima, u stranim valutama, pa je počela otplata svih dugova, saopštila je Danska centralna banka, prošlog ponedjeljka, kada je otplaćena i zadnja rata inostranog duga.
To ne znači kako Danska nema dugova, već samo kako su postojeći dugovi konvertovani u krune. Takođe, danski ukupni dug u odnosu na BDP je među najnižima u Evropi. Trenutno iznosi 38 posto, a očekuje se da će, već iduće godine, pasti na 36 posto.
