Ustavni sud Crne Gore odbacio je inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredaba Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima su definisane doživotne naknade za majke sa troje i više djece, uprkos mišljenju Vlade Crne Gore da su pojedine norme propisa diskriminatorne.Shodno toj odluci, Ustavni sud je utvrdio da odredbe zakona kojima se utvrđuju naknade za majke koje su rodile troje ili više djece, a imaju 15, odnosno 25 godina radnog staža, ili 15 godina evidencije na birou rada, nije u suprotnosti sa Ustavom, Zakonom o rodnoj ravnopravnosti i međunarodnim konvencija.
Inicijativu za ocjenu ustavnosti ovih odredaba podnijeli su Gospava Vujisić, Dragoljub Bukilić i Draginja Rakočević iz Kolašina, koji su smatrali da su ovi članovi diskriminatorski u smislu da se direktno krši Ustav, Zakon o rodnoj ravnopravnosti i potpisane međunarodne konvencije.
U mišljenju Vlade Crne Gore koje je tražio Ustavni sud navodi se da je inicijativu za ocjenu ustavnosti trebalo usvojiti jer su, kako tvrde, osporene odredbe zakona diskriminatorske.
“Osporenim odredbama se dovodi u pitanje ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite djeci i roditeljima kojima je ona stvarno potrebna, jer pravo na naknadu po osnovu rođenja ne zavisi od materijalnih i drugih prilika bitnih za kvaliget pojedinca i porodice, već po sili zakona pripada ženi koja ispunjava uslove u pogledu radnog staža ili statusa nezaposlenog lica na evidenciji 333, ako to ona želi”, ocijenila je ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević u mišljenju dostavljenom Ustavnom sudu.
U inicijativi je istaknuto da žene koje su rodile i podizale više djece, koje su bile slabog materijalnog stanja i koje nijesu imale razloga za prijavljivanje na evidenciju Zavoda za zapošljavanje (333) sada nemaju pravo na naknadu. Ukazali su da žene koje su rodile i podizale jedno ili dvoje djece i istovremeno radile nemaju pravo na naknadu u odnosu na žene koje su provele 15 godina na evidenciji 333.
Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović kazao je za „Dan” da je odluka Ustavnog suda u ovom slučaju očekivan ishod za svakog dobronamjernog građanina. Član Odbora za rodnu ravnopravnost Ljerka Dragičević kazala je da nije bila za ovaj zakon jer je „malo diskriminatoran”, navodeći da bi voljela da je država Crna Gora toliko bogata da može i više da da.
CdM
