Porast cijena kafe na globalnom tržištu izazvao je ozbiljne posljedice u mnogim zemljama, naročito onima koje se oslanjaju na proizvodnju i izvoz ove kulture kao važne dijelove ekonomije. Države poput Brazila, Kolumbije, Etiopije i Vijetnama, koje su među najvećim proizvođačima kafe, pogođene su klimatskim promjenama, ali i sve težim logističkim uslovima, što je direktno uticalo na rast cijena.

U Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču kafe, klimatske promjene, poput naizmjeničnih naglih padova temperature i suša, dovele su do smanjenja proizvodnje, što je rezultiralo povećanjem cijene sirovog zrna. Poljoprivrednici se, pored klimatskih izazova, suočavaju i sa sve češćim napadima na njihove plantaže, jer visoke cijene kafe podstiču kriminalne grupe da se okrenu krađi kako bi profitirale od ovog trenda.

Kolumbija, poznata po svojoj visoko kvalitetnoj arabika kafi, takođe trpi posljedice. Proizvođači se suočavaju sa sve većim troškovima proizvodnje i logistike, dok su kriminalne aktivnosti, uključujući krađe sa farmi, u porastu zbog povećane vrijednosti kafe na tržištu. Krađe kafe sa plantaža u ovoj zemlji postale su toliko ozbiljne da farmeri sve više ulažu u sigurnosne sisteme kako bi zaštitili rezultate svoga rada.

U Etiopiji, gdje kafa ima kulturnu i ekonomsku važnost, porast cijena i krađe takođe postaju izražen problem. Kako cijena kafe raste, farmeri su pod dodatnim pritiskom da zaštite svoju imovinu.

Ove zemlje predstavljaju samo dio šire slike globalnog problema rasta cijena kafe, koji pogađa i potrošače i proizvođače. Potreba za održivijim pristupom u proizvodnji kafe, koji će doprinijeti većoj zaštiti životne sredine i ulaganjima u inovacije, sve je veća, i to bi donekle moglo ublažiti buduće fluktuacije tržišta. U vremenu sve veće neizvjesnosti, neophodno je pronaći ravnotežu između očuvanja prirodnih resursa i stabilnosti tržišta, kako bi kafa, kao jedan od omiljenih napitaka, ostala dostupna i pristupačna svima.