Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na nivou Evropske unije i eurozone smanjen je u trećem kvartalu 2018. godine.
U trećem tromjesečju 2018. javni dug u EU, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje, na 80,8 posto, pokazalo je najnoviji izvještaj.
U odnosu na isto razdoblje godine ranije smanjen je za 1,7 postotnih bodova, pokazao je izvještaj Eurostata.
Na nivou 19-člane eurozone udio javnog duga krajem trećeg kvartala iznosio je 86,1 posto BDP-a i bio je za 0,2 postotna boda manji na kvartalnoj razini, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2017. godine smanjen za 2,1 postotni bod.
U Hrvatskoj je na kraju trećeg tromjesečja javni dug iznosio 281,8 milijardi kuna, pa je njegov udio u BDP-u iznosio 74,5 posto BDP-a, što znači da je smanjen za 1,6procenata u odnosu na prethodno tromjesečje i za 4 postotna boda u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Po tome se Hrvatska nalazi među EU zemljama s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u.
Dug najveći u Grčkoj, najmanji u Estoniji
Grčka je krajem trećeg kvartala imala najveći javni dug iskazan udjelom u BDP-u, od 182,2 posto. Slijede Italija, sa 133 posto, Portugal, sa 125 posto, Kipar, sa 110,9 posto te Belgija sa 105,4 posto,
Daleko najmanji javni dug iskazan udjelom u BDP-u prema Eurostatovom izvještaju bilježila je u trećem kvartalu Estonija, od 8 posto. Slijede Luksemburg, s 21,7 posto i Bugarska, s 23,1 posto.
U poreženju s drugim tromjesečjem 2018., u šest članica je udio duga narastao, u 19 ih je smanjen, a ostao je nepromijenjen u tri zemlje članice. Najviše je pritom porastao na Kipru, za 6,9 postotnih bodova i u Grčkoj, za 4,8 postotnih bodova.
U grupi zemalja s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u na kvartalnom nivou nalaze se Malta, s 3,1 procenta manjim udjelom, Slovenija i Hrvatska, s po 1,6 procenata nižim udjelom, Mađarska i Češka, s njegovim padom za po 1,4 procenta, te holandija i Poljska, s nižim udjelom za 1,1 odnosno jedan postotni bod.
Na godišnjem nivou, udio duga u BDP-u porastao je u četiri zemlje, a smanjen je u 24 zemlje članice.
Kipar i Grčka prednjačili su i u njegovu povećanju na godišnjem nivou, sa skokom za 9,7 procenata i 7,4 procenata. Slijede Velika Britanija, s rastom udjela javnog duga za 0,4 posto i Slovačka, za 0,1 posto.
Najveći pad udjela javnog duga u BDP-u zabilježila je Slovenija, za 8 postotnih bodova. Slijede Malta, s padom za 6,8 procenata, Portugal, za 4,6 odsto, Austrija, za 4,3 procenta, Litvanija, za 4,2 procenta, Holandija, za 4,1 procenat, te Irska i Hrvatska, s udjelom nižim za po četiri procenta.
