Zagrebačka banka našla se pod obradom istražitelja HNB-a zbog rizik od pranja novca i finansiranja terorizma, a na udaru su Milan Popović i niz nepoznatih kompanija iz Italije, piše Jutarnji list.
Kada je u drugoj polovici januara dotadašnji predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić podnio ostavku iz “ličnih razloga“, odmah su krenule priče kako pravi razlog odlaska iskusnog bankara treba tražiti u ozbiljnim problemima koje je Zagrebačka banka imala sa sistemom sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, navodi dnevnik.
Međutim, zvanična politika Zagrebačke banke odlučila se čvrsto i uporno držati verzije o “ličnim razlozima” odlaska Miljenka Živaljića, koji su počeli da zvuče vrlo neuvjerljivo nakon što je sa svojih pozicija otišlo još dvoje visokopozicioniranih menadžera Zagrebačke banke.
Jutarnji list sada je u posjedu Zapisnika Hrvatske narodne banke koji u svojem Zaključku donosi niz vrlo oštrih, gotovo dramatičnih zapažanja o propustima najveće hrvatske banke po pitanju sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
U samom uvodu Zaključka Zapisnika eksperti HNBa upozoravaju kako su “nezakonitosti i nedostaci utvrđeni u svim revidiranim poslovnim područjima te na sve tri “linije obrane”.
Brojnost nezakonitosti i propusta, kao i iznosi koji se spominju u Zaključku HNB-a, toliki su da ukazuju na dugogodišnje sistemsko zanemarivanje pitanja sprečavanja pranja novca u Zagrebačkoj banci, piše SEEbiz.
U Zapisniku posebnu pažnju privlači iznos gotovinskih isplata po računima nerezidenata s obilježjem tzv. italijanske tipologije u iznosu od 1,79 miliona kuna, kao i ukupan iznos isplata po računima klijenata kojima je stvarni vlasnik bio poznati srpski preduzetnik Milan Popović.
Po tim Popovićevim računima kroz Zagrebačku banku prošlo je više od milijardu kuna, a HNB je upozorio da je Zagrebačka banka trebala kao sumnjive prijaviti čak 38 transakcija ukupne vrijednosti od 488 miliona kuna, donosi Jutarnji list.