Priliku da se stručno osposobljava nakon završetka studija kroz Program stručnog osposobljavanja u posljednjih deset godina dobilo je više od 45.000 visokoškolaca u Crnoj Gori, pišu Dnevne. To se navodi u Izvještaju o realizaciji tog programa koji sprovodi Vlada Crne Gore, a čija je realizacija počela 2012. godine.
“Nakon deset godina sprovođenja Programa, ukupan broj korisnika 45.247 je dobilo priliku da se stručno osposobljava. Za Program 2021/22. godine poslodavci su iskazali izuzetno veliko interesovanje, što je rezultiralo oglašavanjem 12.560 slobodnih mjesta za stručno osposobljavanje, dok je ukupan broj lica sa stečenim visokim obrazovanjem koji se prijavio za učešće u Programu 2.847”, navodi se u dokumentu koji je usvojila Vlada.
Posmatrano po starosnoj strukturi, podaci pokazuju da je najstariji pripravnik tokom ovogodišnjeg Programa stručnog osposobljavanja imao 58 godina, a najmlađi 21 godinu.
“Najstariji korisnik je rođen 5.1.1963, a najmlađi je rođen 13.12.2000. godine. U ovogodišnjem Programu stručnog osposobljavanja je učestvovalo 777 korisnika koji posjeduju rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave, od čega je njih 724 dobilo priliku da se stručno osposobi”, navodi se u dokumentu.
Od ukupno prijavljenih korisnika, kako se navodi, njih oko 27 odsto je visoko obrazovanje završilo u inostranstvu, od čega je većina iz Republike Srbije i Bosne i Hercegovine.
Statistički pregled iz dokumentapokazuje da je evidentno kako su poslodavci najviše tražili kvalifikacije iz oblasti ekonomije (960), prava (954), računovodstva, finansija i bankarstva (378), elektronike, telekomunikacija i računara (338), građevine (260), engleskog jezika i književnosti (255), turizma (251), arhitekture (248) i grafičkog dizajna (238).
Istovremeno, najviše radnih mjesta traženo je za oblast ekonomije (2.256), za šta se prijavio i najveći broj visokoškolaca (514), te prava (1.182), za šta se prijavilo 298 visokoškolaca.
Na trećoj poziciji traženih radnih mjesta našla su se ona iz IT sektora (906), za šta se prijavilo 207 visokoškolaca, nakon čega slijedi Turizam i hotelijerstvo (864/146), Engleski jezik i književnost (342/88), Građevina (312/74), Novinarstvo (256/22)… Najmanje traženih radnih mjesta je iz oblasti Socijalni rad (135), za šta se prijavilo 47 visokoškolaca.
Daleko manja potražnja je bila, između ostalog, za studijske programe Etnologija (5), Konzervacija i restauracija (5), Rudarstvo (5), Sportski menadžment (5), Film i mediji (4), Diplomatija (3), Scenografija (3), Dramaturgija (3), Muzikolog (2), Modni dizajn (1)…
Interesantno je da je za određene studijske programe potražnja radnih mjesta bila veća od prijavljenog broja studenata sa istim studijskim programom.
Tako se od traženih 378 svršenih visokoškolaca sa studijskih programa Računovođstvo, finansije i bankarstvo prijavilo gotovo devet puta manje (43), koliko ih se prijavilo i za pozicije iz oblasti elektronike, telekomunikacija i računara, iako ih je traženo 338.
Zanimljivo je i to da se, iako ih je bilo traženo 180 sa studijskog programa Novinarstvo, prijavilo svega osam visokoškolaca.
Izvor: Dnevne
