Tokom svog desetogodišnjeg iskustva u biznisu, mladi preduzetnik Evan Karmajkl prepoznao je najčešće propuste koje ljudi čine na početku svoje karijere. Osim pogrešnih razloga za započinjanje biznisa ili kovanja savršenog plana koji se nikada ne ostvari, postoji još nekoliko zamki koje bi bilo dobro izbjeći u tom procesu.

„Ma, mogu ja to sam…“

Naprotiv – u većini slučajeva nećete uspjeti sve da postignete sami. Zamislite situaciju u kojoj u isto vrijeme morate da vodite računa o:

• Procesu proizvodnje (u slučaju bavljenja proizvodnom djelatnošću)
• Svakodnevnom izlaženju u susret klijentima i prilagođavanju proizvoda njihovim potrebama
• Načinima plasiranja proizvoda ili usluge na tržište
• Praćenju i usvajanju novih trendova u oblasti kojom se bavite…

A tu je i druga, nimalo ugodna strana procesa pokretanja preduzeća, u vidu zakonsko-pravno-formalnih zavrzlama koje tek umiju da zadaju glavobolju.

Dakle, ukoliko pokrećete sopstveni biznis, potrebna vam je pomoć drugih. Honorarni ili stalni saradnici kojima ćete povjeriti makar mali dio obaveza, ali i ostali preduzetnici sa kojima se povezujete – pomoći će vam da ostvarite ono što ste naumili.

U tom smislu je važno povezati se sa ljudima koji dijele slične stavove vezane za proces razvijanja biznisa. To će vam eventualno omogućiti i da sagledate nove načine ostvrarivanja svojih planova, što je od velikog značaja na duže staze.

Pažljivo birajte poslovne partnere

Kada tek zakoračite preduzetničkim stazama, poželjećete da se povežete sa što većim brojem ljudi čije ideje, sposobnosti i vještine su slični vašim. Međutim, lako se može desiti da pritom sklopite partnerstva koja nemaju potencijal za opstanak na duže staze.

Pojašnjavajući ovu problematiku, Evan Karmajkl na slikovit način poredi poslovno partnerstvo sa brakom. Kada stajete na ludi kamen, sigurno ćete se bar jednom zapitati – da li zaista želim da provedem cijeli život sa ovom osobom?

Slična paralela može se povući i sa „poslovnim brakom“, s tim da su sve prilike da ćete svoje saradnike viđati češće nego bračnog partnera. Kao što se kvalitet većine brakova pokaže kada zapadnu u krizu, tako će i poslovno partnerstvo biti testirano tek kada se susretnete sa ozbiljnijim izazovima i razmimoilaženjem u stavovima ili vizijama koje sa svojim saradnicima imate po pitanju dugoročne poslovne saradnje.

Najvažnije od svega jeste da sa poslovnim partnerima dijelite slične vrijednosti – a to ćete najbolje procijeniti ukoliko sa njima najprije započnete rad na manjim projektima. Prije potpisivanja ugovora o dugoročnoj saradnji, provjerite da li se, i kako sa njima slažete. Ovo je mnogo važnije od nivoa znanja ili poslovnih vještina koje međusobno dijelite.

Kome je još potreban proizvod?

Iako zvuči kontradiktorno, započeti biznis tako što ćete najprije osmisliti proizvod, a zatim uložiti svu snagu, vrijeme i novac da ga plasirate klijentima, može biti mač sa dvije oštrice. Često se dešava da se uloženi resursi na kraju ne isplate, a sve zbog manjka iskustva koje je nesumnjivo potrebno za uspješan rezultat u poslu.

To se dešava prvenstveno zato što u većini takvih slučajeva novopečeni preduzetnici jednostavno ne odaberu odgovarajući proizvod ili uslužnu djelatnost. Ako pri tome nemaju dovoljno velik početni kapital, eto dodatnog stresa u vidu dugova ili nagomilanih kredita.

Mnogo bolja opcija – pogotovo ukoliko neko ulazi u biznis bez gotovo ikakvog iskustva i novčanih sredstava – jeste najprije raditi za druge. Onima koji žele da se otisnu u preduzetništvo, Karmajkl savjetuje da najprije istraže mogućnosti rada u firmama ili sa timovima ljudi koji već imaju određenu „kilometražu“ u sektoru proizvodnje koji ih zanima.

Na taj način, prva stvar koju sebi omogućavate jeste kontinuirani finansijski priliv. Drugo, rad u branši u kojoj i sami želite da pokrenete preduzeće pružiće vam početno iskustvo, a prateći način funkcionisanja tima sa kojim radite, naučićete šta je to što je klijentima zaista potrebno, i kako da im izađete u susret.

To, naravno, ne znači odustajanje od cilja da jednog dana postanete sam svoj gazda. Međutim, ukoliko svoj biznis počnete da razvijate paralelno sa radom u željenoj branši, i nakon što već usvojite određena znanja i iskustva – mnogo ćete lakše u tom procesu prevazići potencijalne teškoće.

Boravak u zoni komfora

Karmajkl priznaje da se na samom početku preduzetničke karijere i sam suočavao sa poteškoćama. Njegova zarada u to vrijeme jedva mu je omogućavala da se prehrani, i teško je mogao sebi da priušti nešto više. Uprkos pokušajima da se iz takve pozicije što prije izvuče, njegov trud se uglavnom završavao neuspjesima.

Na kraju je uočio da je funkcionisao, takoreći, pod staklenim zvonom – tačnije u samonametnutoj zoni komfora koja mu je onemogućavala makar minimalan napredak. Stvari su se promijenile nakon što je počeo da istražuje na koje su sve načine drugi ljudi ostvarili uspjeh. Širenje vidika i učenje iz tuđih primjera pomoglo mu je da prevaziđe sopstvene granice i oslobodi se predrasuda koje je imao u vezi sopstvenih sposobnosti.

U tom smislu, učenje iz tuđih primjera, a zatim i ulaganje u sebe kroz usvajanje novih informacija i savladavanja potrebnih vještina, jedan je od načina da se iz te zone komfora izađe. I ovaj recept je poželjno uvjek iznova primjenjivati – kada dostignete određene granice, napravite još nekoliko koraka da biste ih dodatno pomjerili i pritom proširili svoje mogućnosti.

Autor: Marta Levai, MojaFirma