Financial Times donosi listu knjiga iz ekonomije koje su obilježile 2017. godinu a koju bi trebalo da pročita svako koga interesuju globalna ekonomija, finansijska kriza, ekonomski trendovi, budućnost ekonomije…
“Unfinished Business”, Tamim Bayoumi, izdavač – Yale University Press – Nepoznati uzroci finansijske krize i lekcije koje treba učiti
Bayoumi, član Međunarodnog monetarnog fonda, uspio je u ovoj važnoj knjizi iznijeti nešto što je novo i istinito o finansijskim krizama 2007-12. On konačno dokazuje da su nekompetentno regulisane evropske finansijske institucije odigrale dodatnu ulogu u neadekvatno regulisanom američkog bankarstvu – “iz sjenke” dovodeći ekonomsku propast na obije strane Atlantika – i na svijet.
“The Limits of the Market”, Paul De Grauwe, Oxford University Press
U ovoj lucidnoj maloj knjizi, De Grauwe, belgijski ekonomista, koji trenutno radi u Londonskoj školi ekonomije, objašnjava zašto nije poželjna ni čista tržišna ekonomija, ali ni ekonomija kojom potpuno upravlja vlada. Dobijanje ravnoteže između slobodnog tržišta i strogo kontrolosanog tržišta od strane države vrlo je teško. U praksi smo se previše udaljili u jednom smjeru, a zatim drugom.
“Capitalism without Capital: The Rise of the Intangible Economy”, Jonathan Haskel and Stian Westlake, Princeton University Press
Ovo nije samo još jedna knjiga o “novoj ekonomiji”. Ovo je lucidna i rigorozna analiza ekonomske transformacije u kojoj po prvi put napredne ekonomije više ulažu u nematerijalna sredstva – dizajn, markiranje, istraživanje i razvoj, softver – nego u fizičku imovinu. Ove promjene, tvrde Haskell of Imperial College i Westlake of Nesta, kreiraju prilično složene izazove za kompanije i javne politike.
“India’s Long Road: The Search for Prosperity”, Vijay Joshi, Oxford University Press
Indija bi mogla (i trebala) funkcionisati mnogo bolje. To je glavni zaključak Joshiove izvrsne knjige. Performanse ekonomije su znatno poboljšane od reformi devedesetih. Ali potrebno je mnogo više. Oni koji brinu o budućnosti Indije moraju se nadati da će premijer Narendra Modi uraditi ono što je potrebno. Joshi daje dobre razloge za skepticizam.
“Grave New World: The End of Globalization, the Return of History”, Stephen D King, Yale University Press
Globalizacija nije neizbježna. Ona je vođena “ne samo tehnološkim napretkom već i razvojem i smrću ideja i institucija koje formiraju našu politiku, kreiraju naše ekonomije i uređuju naše finansijske sisteme na lokalnom i globalnom nivou”. Globalizacija je politički izbor, tvrdi King u ovoj dobro argumentovanoj i vjerodostojno pesimističkoj knjizi.
“Economism: Bad Economics and the Rise of Inequality”, James Kwak, Pantheon
Male ekonomije, tvrdi Kvak Univerziteta u Konektikatu, su opasna stvar. Političari i analitičari vole da koriste pojednostavljene modele, koji su napušteni od strane profesionalnih ekonomista, da bi se izbjegli protivnici laissez-faire ekonomije. Jedan rezultat je neprovjereno povećanje nejednakosti. Ipak, pravilno shvaćeno, ekonomija opravdava intervenciju lakše nego što opravdava neregulisana tržišta.
“Adaptive Markets: Financial Evolution at the Speed of Thought”, Andrew Lo, Princeton University Press
Ljudska bića nisu mašine. Oni su proizvodi duge evolutivne istorije i tako se, kao i druge životinje, vode strahom i pohlepom. Finansijska tržišta koja stvaramo na sličan način odražavaju “principe evolucije – konkurenciju, inovacije, reprodukciju i adaptaciju”. U ovoj važnoj knjizi, Lo of the Massachusetts Institute of Technologi pokazuje radikalne implikacije ovog uvida. Prije svega, tržišta nijesu uvijek efikasna: mogu zanemariti relevantne informacije u dužim periodima.
“Agricultural Development and Economic Transformation: Promoting Growth with Poverty Reduction” by John Mellor, Palgrave Macmillan
Mellor, profesor na Cornell-u, je doajen svjetskih stručnjaka koji se bavi pitanjem uloge poljoprivrede u ekonomskom razvoju. Ovdje on ubedljivo tvrdi da u zemljama u razvoju i u siromašnim i zemljama napredak malih komercijalnih poljoprivrednika igra ključnu ulogu u stvaranju rasta i smanjenju siromaštva. Vlade mogu i moraju doprinijeti ovoj vitalnoj transformaciji.
“Doughnut Economics”, by Kate Raworth, Random House Business
Velika greška u ekonomiji, tvrdi Ravorth iz Instituta za promjenu životne sredine Oksfordskog univerziteta, razmišljati o ekonomiji, odvojeno od životne sredine čiji je dio i u koju je ugrađena. Ne treba prihvatiti metaforu “krofne” kao način razmišljanja o dometu u kojoj bi ekonomija bila društveno pravedna i ekološki stabilna. Ovo je divan pokušaj proširivanja horizonta ekonomskog razmišljanja.
“Straight Talk on Trade: Ideas for a Sane World Economy”, Dani Rodrik, Princeton University Press
Harvard Rodrik je bio jedan od prvih profesionalnih kritičara “hiperglobalne ekonomije”. U ovoj knjizi on tvrdi da “internacionalizacija tržišta roba, usluga i kapitala pogađa kosmopolitske, profesionalne, kvalifikovane grupe koje su u stanju da iskoriste to od nje i ostatka društva”. Ako populisti ljevice i desnice ne moraju da pobijede, glavni političari moraju, kako on tvrdi, mnogo efektnije reagovati na nezadovoljstvo onih koji se osećaju ignorisanim i ostavljeni sebi.
“Rethinking the Economics of Land”, Josh Ryan-Collins, Toby Lloyd and Laurie Macfarlane, Zed Books
Uklanjanje zemljišta (definisano kao lokacija) iz kanonskog neoklasičnog modela privrede je, tvrdi ova knjiga koja izaziva misli, intelektualna greška. Još važnije, ovo pojednostavljenje je dovelo do užasnih ishoda. Uloga zemlje kao imovine destabilizuje finansijski sistem. Nedovoljno oporezivanje zemljišta lišava vlade potrebnih prihoda. Rezultat je rastuća nejednakost i nestabilnost. Vrijeme je, tvrde autori, da se preispitaju uloge zemljišta u današnjim ekonomijama i društvima.
“The Great Leveler: Violence and the History of Inequality from the Stone Age to the Twenty-First Century”, by Walter Scheidel, Princeton University Press
Složena društva prirodno stvaraju nejednakost. To je tako, tvrdi profesor Stanforda Scheidel, od otkrića poljoprivrede. Možda bi politika ublažila ili čak obrnila ovu tendenciju? Ne. Na Šejelovoj listi su pouke istorije jasne: samo rat, revolucija, državni kolaps ili katastrofalna kuga uništavaju bogatstvo bogatih. Želim da je argument pogrešan, ali sumnjam da nije.
“#Republic: Divided Democracy in the Age of Social Media”, Cass Sunstein, Princeton University Press
Mi smo građani, ne samo potrošači. Ako, kao što tvrdi pravni naučnik Sunstein, svako od nas dobija samo informacije koje želi i razgovara samo sa onima koji misle kao i mi, bićemo nesposobni da učestvujemo u javnoj sferi. Živjećemo u getoima mašte. Tada će naša demokratska društva biti – zaista i vjerovatno – na putu ka političkoj i društvenoj dezintegraciji.
“The Vanishing Middle Class: Prejudice and Power in a Dual Economy”, by Peter Temin, MIT
U ovoj važnoj i provokativnoj knjizi, tvrdi se da SAD postaju narod bogatih i siromašnih, sa sve manje onih u sredini. Ali to nije neizbježno. To je prilično politički izbor. Bogati i moćni su, nažalost, uvjeravali bijele ljude da njihovi neprijatelji nisu oni iznad njih koji odbijaju plaćati poreze potrebne za pristojne socijalne usluge, već su se bojali i prezirali etničke manjine.
“Economics for the Common Good”, by Jean Tirole, translated by Steven Rendall, Princeton
U ovoj knjizi autor, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, pokazuje kako njegova disciplina može osvijetliti izbore sa kojima se suočavaju današnja društva. Među temama koje analizira su funkcionisanje države, globalno zagrijavanje, tržišta rada, budućnost EU, politika konkurencije, digitalna ekonomija, inovacija i finansijska nestabilnost.
Izvor: Financial Times, Prevod: Bankar.me
