Najbogatijih 10 posto domaćinstava Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u 2018. je posjedovalo 70 posto ukupnog bogatstva , dok su 1989. posjedovali 60 posto bogatstva svih domaćinstava, objavio je u petak MarketWatch, prenoseći izjavu Torstena Sloka, glavnog ekonomiste Deutsche banke, koji se pozvao na novi izvještaj FED-a.
U toj studiji FED-a se ističe i kako je bogatstvo jedan posto najbogatijih domaćinstava SAD-a u tom periodu poraslo s 23 posto na 32 posto. Analitičari FED-a su pritom utvrdili kako je razlog rastu bogatstva prvih 10 posto to što je porastao udio njihove imovine u tom periodu s 55 na 64 posto, dok se istovremeno otprilike toliko smanjila, relativno gledano, imovina srednje i više srednje klase, odnosno onih domaćinstava koji se po bogatstvu nalaze između 50-tog i 90-tog procenta.
Slok ističe kako je to dijelom rezultat ekspanzivne monetarne politike FED-a, nakon finansijske krize iz 2008., zahvaljujući kojoj su rasle cijene nekretnina i dionica u zadnjih deset godina.
– Druga posljedica finansijske krize jest pad vlasništva domaćinstava nad nekretninama i dionicama, a vlasništvo nad nekretninama predstavlja najveći udio ukupnog bogatstva domaćinstava – objasnio je.
MarketWatch pritom prenosi podatak prema kojem je u prvom kvartalu 2019. stopa vlasništva nad stambenim nekretninama („homeownership“), prema U.S. Census Bureau, bila na nivou od 64,2 posto, dok je povijeni prosjek 65,2 posto. Potom se napominje kako je 2005 taj procenat došao na 69,2 posto, ali je onda finansijska kriza to u jednom trenutku 2016. spustila na 63 posto, da bi u se prvom kvartalu 2018 popela na sadašnji nivo.
– Stoga je na neki način veća nejednakost među domaćinstvima dijelom rezultat FED-ove politike, ali je i nedostatak promjena u fiskalnoj politici takođe odigrao svoju ulogu – ističe Slok, naglašavajući kako je to dovelo do „veće nejednakosti nego ikad prije“.
