Najava Evropske centralne banke da će nastaviti sa vođenjem labave monetarne politike u velikoj mjeri se odrazila na tržišta kapitala širom svijeta.
Nakon izjave predsjednika ECB Marija Dragija u četvrtak da će kamatne stope duže vrijeme ostati na postojećem nivou, kao i da bi čak moglo doći do njihovog snižavanja stvoren je pritisk na jedinstvenu evropsku valutu.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
Pad eura
Euro je na valutnim tržištima nakon najava ECB pao sa 1,298 na svega 1,2883 dolara, što je i najniži iznos od posljednje sedmice maja, da bi se do zatvaranja tržišta vratio na 1,29 dolara. Pad je zabilježen i u odnosu na japansku valutu, pa je euro sa 129,65 jena skliznuo na 129, da bi zaključivanje ovosedmične trgovine dočekao na 129,4 jena. Na drugoj strani došlo je do rasta američke valute u odnosu na japansku, pa je dolar sa 99,85 porastao na 100,3 jena. Jačanje dolara uslovilo je pad cijene nafte nakon višednevnog kontinuiranog rasta, pa se na berzi u Njujorku trgovalo barelom po cijeni od 100,95 dolara, 20 centi nižoj nego prethodnog dana.
Rast indeksa
Dragijeve najave koje su uslovile ove trendove se, kako je istakao, temelje na srednjoročnim prognozama kretanja inflacije u situaciji povećane nestabilnosti u realnom sektoru i prigušene monetarne dinamike, a bile su povod za rast cijena akcija evropskih kompanija, što je dalje ohrabrilo ulagače na tržištu kapitala širom svijeta. Nakon što je u četvrtak na kraju dana vijest o nastavku vođenja labave monetarne politike pristigla iz ECB, ali i iz Britanske centralne banke – BoE, indeksi na azijskim berzama prvi su, na početku posljednjeg radnog dana počeli sa rastom. Indeks Tokijske berze Nikkei rastao je 1,7 odsto, dok su cijene akcija na barzama Šangaja, Singapura, Australije i Hong Konga rasle od 0,2 do 1,4 odsto.
Ovim je uslovljen i rast MSCI indeksa koji obuhvata akcije azijsko-pacifičkih kompanija bez japanskih od 0,5 odsto. Od indeksa na istočnoj berzi pad je zabilježio jedino južnokorejski Kospi i to 0,3 odsto. Jedan od razloga zbog kojih je na južnokorejskoj berzi situacija drugačija je kompanija Samsung čija cijena je zabilježila drastičan pad od sredine do kraja sedmice, a koji je uslovljen smanjenjem tržišnog udjela ove kompanije među pametnim telefonima sa operativnim sistemom Android.
Prilikom otvaranja berzi u petak rast indeksa je, nakon azijskih zabilježen i na evropskim berzama, pa su londonski FTES, frankfurtski DAX i pariški CAC u prosjeku rasli između 2,1 i 3,1 odsto nakon objave da će ključna kamata ostati na rekordno niskih 0,5 odsto, dok će na depozite banaka kod ECB biti zadržana nulta kamatna stopa. Optmizam na evropskom tržištu kapitala dodatno su povećale najave BoE da neće mijenjati monetarnu politiku, kao ni da u skorije vrijeme ne bi trebalo očekivati povećanje kamatnih stopa.
Kada su otvorena i tržišta na američkom kontinentu, odraz najava ECB za ulagače bio je u sijenci iščekivanja objave podataka o zaposlenosti u toj zemlji.
Cijena zlata ponovo u padu
Iako je cijena zlata na svjetskim tržištima zbog veće količine kojom se prometuje snižavana tokom proteklih mjeseci, u četvrtak je došlo do kratkotrajnog rasta. Ovaj trend je, međutim, prekinut kada su azijski ulagači krenuli sa zatvaranjem profitabilnih pozicija.
Na rast cijene zlata takođe su, iako kratko, uticale makroekonomske prilike u eurozoni i SAD, ali se trend rasta ipak održao samo dok je tražnja bila intenzivnija. Tražnja za ovim metalom, međutim, bilježi drastičan pad od početka godine zbog velike ponude, što je uticalo i na pad vrijednosti.
Optimizam na američkom tržištu nakon objavljivanja podataka o broju novih radnih mijesta: Stopa nezaposlenosti i dalje na istom nivou.
Američka valuta je na kraju sedmice dostigla najviši nivo zabilježen u posljednje tri godine, ostvarivši rast od 0,6 odsto u odnosu na euro i 0,7 odsto u odnosu na jen, nakon objavljivanja pozitivnih signala sa tržišta rada. Kraj sedmice obilježilo je iščekivanje podataka o zaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama, a razlog zbog kojeg se ulagači fokusiraju na ove rezultate jeste i to što bi mogli poslužiti kao ključni indikatori, jer bi se na osnovu njih mogle naslutiti namjere Federalnih rezervi vezane o ukidanju stimulansa.
Objavljivanju podataka o zaposlenosti prethodila je anketa agencije Reuters čiji rezultati su pokazali očekivanja ekonomista da je u junu otvoreno 165.000 radnih mijesta, kao i da će se stopa nezaposlenosti sniziti na 7,5 sa 7,6 odsto, koliko je iznosila u maju. Podaci američkog ministarstva rada su, sa jedne strane ipak mnogo više ohrabrujući, budući da je u julu otvoreno 195.000 radnih mijesta, međutim, stopa nezaposlenosti se ipak zadržala na 7,6 odsto.
pobjeda.me
