Nakon četiri dana rasta, dionice na Wall Streetu u utorak su pale. Novu potencijalnu opasnost predstavljaju znatno više cijene nafte, koje odgovor na odluku OPEC-a da dodatno smanji proizvodnju. Poskupjeli su i plemeniti metali.
Kartel OPEC+ u nedjelju je najavio koordinirano smanjenje proizvodnje nafte od maja do kraja godine za 1,16 miliona 159-litarskih barela dnevno, nakon što je još u oktobru odlučio da smanji za dva miliona barela, a Rusija će takođe ostati vjerna odluci da do kraja godine obvezuju na pola miliona barela manju dnevnu “proizvodnju”. Cijene nafte u ponedjeljak su doživjele najveći rast u gotovo godinu dana, skokom od oko pet odsto. Ako je nakon pada Silicon Valley Bank u martu cijena američke lake nafte iznosila 67 dolara, sada je za 159-litarski barel WTI potrebno izdvojiti više od 80 dolara, dok se Brentom trguje po 85 dolara. To će uzrokovati dodatne inflatorne pritiske i dodatni izazov za centralne banke, koje su imale koristi od sve nižih cijena nafte, ali će nakon ovog zaokreta očigledno morati da prodube ciklus zaoštravanja monetarne politike.
Dionice naftnih divova kao što su Shell, BP i TotalEnergies započele su sedmicu dobicima većim od četiri odsto, doživjevši djelić onoga što ih je krasilo sve prošle godine, kada su dionice u naftnom sektoru (sa znatno višim cijenama energenata) zapravo bile jedine na dobitku, i to snažno, uključujući i dividende, a rast je iznosio u prosjeku 67 odsto. Dionice Exxona bile su rekorderi s rastom od 80%, a neki analitičari već tvrde da se naftne dionice više ne mogu smatrati “value” dionicama (obično podcijenjene dionice iz zrelih industrija koje isplaćuju visoke dividende), već “growth” dionicama, nakon uključivanja Exxon Mobila i Chevrona u indeks “S&P 500 Pure Growth”. Ove godine je rast dionica naftnih kompanija umjeren, BP je porastao za 13 odsto, a Exxon i Shell oko pet odsto.
Tržišta su se već poprilično smirila nakon martovskih previranja, propasti dvije američke banke i paničnog spašavanja Credit Suissea, gdje je juče održana redovna godišnja skupština na kojoj se predsjednik uprave Axel Lehmann izvinio za sve to se dogodilo.
“Razumijem ljutnju i šok svih na koje su uticali događaji koji su doveli do preuzimanja UBS-a. Izvinjavam se što nisam uspio zaustaviti gubitak povjerenja koji se gradio godinama i što sam vas iznevjerio”, naveo je.
Oglasio se i Jamie Dimon, prvi čovjek banke JPMorgan Chase, koji je u redovnom godišnjem pismu dioničarima napisao da bankarska kriza još nije gotova i da će se osjećati još nekoliko godina, a kriza je neugodna i za najveće banke. No, s druge strane, ne treba zanemariti da je JPMorgan Bank, koja je svakako prevelika da bi mogla propasti, nakon problema centralnih banaka doživjela veliki priliv depozita.
Svježi podaci o nezaposlenosti u SAD-u biće objavljeni u petak, a juče je objavljeno da je broj dostupnih poslova u SAD-u u februaru pao na 9,93 miliona, što je najmanje od maja 2021. To je zapravo dobra vijest za Fed jer želi da ohladi tržište rada podizanjem kamatnih stopa. Predsjednik Fed-ove podružnice u Sent Luisu James Bullard naglasio je da je američka ekonomija još uvijek jaka, pa će kamatne stope morati dodatno da se povećavaju. Zanimljivo, tržišta obveznica ne dijele to mišljenje – prinos na šestomjesečne trezorske zapise skliznuo je na najniži nivo od novembra. U JPMorganu je pad prinosa na državne obveznice znak da se povećala mogućnost recesije, što bi zahtijevalo od ulagača da se presele u defanzivnije sektore koji nisu toliko pogođeni nižim ekonomskim rastom.
Juče je došlo do velikih pomaka na tržištu plemenitih metala. Zlato je ovog puta hrabro probilo psihološku granicu od 2.000 dolara za uncu (rekord od nešto ispod 2.080 dolara je nadohvat ruke), dok je srebro dotaknulo 25 dolara, što znači četiri odsto jednodnevnog rasta, a ujedno i najveću dosegnutu vrijednost u godini. Tehnička analiza pokazuje da je otvoren put za dalji rast. Euro nastavlja da jača i blizu je jednogodišnjeg vrha na 1,095. Najnoviji podaci s tržišta rada pokazuju da po prvi put u posljednjoj deceniji plate u eurozoni rastu brže nego u SAD-u, a sve je jasnije da će kamate početi da padaju prije u SAD-u nego u Evropi.
Završili smo s kriptovalutama: bitcoin se već neko vrijeme kreće oko 28.000 dolara, ali dogecoin se istakao početkom sedmice i doživio rast od 30% nakon što je Elon Musk odlučio da zamijeni plavu pticu na Twitteru psom shiba inu, koji je prikazan na dogecoinu.
SEEbiz/M.Majić
