I ovogodišnje poslovanje naftnih kompanija odvija se u znaku poljuljanog globalnog energetskog sistema, pod uticajem geopolitičkih tenzija i regionalnih sukoba, uz naglašavanje potrebe za većim ulaganjima, kako bi se ubrzao i proširio prelazak na čistije i sigurnije tehnologije. Shell, BP, TotalEnergies, Eni, Equinor, ExxonMobil, Chevron i ConocoPhillips su u trećem kvartalu ostvarili ukupnu dobit od preko 29 milijardi dolara, u poređenju sa 33,9 milijardi dolara ostvarenih u prethodnom kvartalu. Kineske rafinerije su u septembru prerađivale 14,29 miliona barela dnevno, što je nešto više od 13,91 miliona barela dnevno u avgustu, ali je manje za 5,4% u odnosu na isti mjesec 2023. godine.
Još jedna godina puna problema obilježila je poslovanje naftnih kompanija. Devetomjesečni izvještaji najbolje odražavaju specifičnosti uslova u kojima su poslovali – cijene energenata tokom trećeg kvartala dostigle su najniži nivo ove godine, svjetska potražnja za naftom je sve neizvjesnija zbog geopolitičkih okolnosti, klimatskih promjena i drugih izazova.
U takvim uslovima, evropski i američki naftni giganti – britanski Shell i BP, francuski TotalEnergies, norveški Equinor i italijanski Eni – zajedno sa trojkom iz SAD: ExxonMobil, Chevron i ConocoPhillips – ostvarili su ukupan prihod od oko 4,7 milijardi dolara tokom trećem kvartalu, što iznosi oko 29 milijardi dolara, u odnosu na 33,9 milijardi dolara ostvarenih u prethodnom kvartalu, objavio je portal Offshore Energy.
Shell i BP
Kada je riječ o pojedinačnim operacijama nekih od njih, prema portalu Seebiz, Shell je najavio mali godišnji pad dobiti u trećem kvartalu, dijelom zbog naglog smanjenja cijena sirove nafte i nižih rafinerijskih marži.
Ova energetska kompanija objavila je da je zarada za period jul-septembar iznosila šest milijardi dolara, premašivši očekivanja analitičara od 5,3 milijarde dolara, prema procjenama koje je sastavio LSEG.
Shell je prijavio prilagođenu zaradu od 6,3 milijarde dolara u drugom tromjesečju i 6,2 milijarde dolara u trećem kvartalu 2023.
Kompanija je objavila da će otkupiti dodatnih 3,5 milijardi dolara svojih dionica u naredna tri mjeseca, uz zadržavanje dividende nepromijenjene na 34 centa po dionici.
Neto dug iznosio je 35,2 milijarde dolara na kraju trećeg tromjesečja, u odnosu na 40,5 milijardi dolara u istom periodu prošle godine.
Akcije ove londonske kompanije pale su za oko 3% od početka godine.
Shell je upozorio da su profitne marže rafinerije pale za više od 28% na kvartalnoj bazi, dok se očekuje da će rezultati prodaje za sektor hemikalija i naftnih derivata biti niži.
Otprilike u isto vrijeme, britanski BP je objavio najslabiji kvartalni profit u skoro četiri godine, pod opterećenjem nižih marža prerade.
Neto profit kompanije iznosio je 2,3 milijarde dolara u trećem kvartalu. Iako je ovaj iznos premašio procjene analitičara, on i dalje odražava nagli pad u odnosu na isti period prošle godine. Cijene nafte pale su za preko 17% u trećem kvartalu.
Između zelene energije i fosilnih goriva
Inače, kada je u pitanju nafta, predviđanja o njenoj budućnosti izazivaju oprečne stavove. Dok neki, poput Međunarodne agencije za energiju (IEA), tvrde da geopolitički prevrati donose potrebu za bržom ekspanzijom čiste energije, drugi su uvjereni da ovi izazovi pojačavaju potrebu za primjenom dokazanih tehnologija i izvora snabdijevanja, kao što su nafta i plin , pored LNG . Oni su, kažu njihovi zagovornici, zaslužili svoje prednosti i pokazali da mogu osigurati redovnu opskrbu energijom, bez obzira na vremenske promjene, dok se nove energetske mogućnosti još uvijek istražuju.
Na osnovu podataka nedavnog istraživanja IEA, potražnja za prirodnim gasom u 2024. godini raste većim intenzitetom nego u prethodne dvije godine, zbog globalne energetske krize. Međutim, nove isporuke gasa koje dolaze na tržište ove godine ostaju ograničene, kao rezultat relativno sporog rasta proizvodnje LNG-a. Osim toga, geopolitičke tenzije podstiču volatilnost cijena.
Izvještaj Međunarodne energetske agencije nedavno je predvidio da će globalni rast obnovljive energije odgovarati cjelokupnom trenutnom energetskom kapacitetu velikih ekonomija do kraja decenije, otvarajući put svijetu da se približi svom cilju utrostručenja obnovljive energije.
Kapacitet rezervi sirove nafte OPEC+ u scenariju politike, 2023. – 2030. (IEA)
Aramco
Zanimljivo je vidjeti kako su, pored navedenih, proteklih mjeseci poslovale i druge naftne kompanije. Prema Seebiz-u, saudijski naftni gigant Aramco prijavio je dobit u trećem kvartalu od 27,5 milijardi dolara, što je oko 15 posto manje u odnosu na prošlu godinu, jer su niske cijene nafte opterećivale njegove prihode.
Aramco, službeno poznat kao Saudi Arabian Oil Co, ostvario je prihod od 111,1 milijardu dolara tokom kvartala. U istom periodu prošle godine imala je 113 milijardi dolara prihoda, dok je dobit za treći kvartal 2023. godine iznosila 32,5 milijardi dolara.
Kako je navedeno, smanjenje dobiti je uglavnom rezultat uticaja nižih cijena sirove nafte i slabljenja rafinerijskih marži.
Dobit za prvih devet mjeseci 2024. iznosila je 83,9 milijardi dolara, što je pad u odnosu na 94,5 milijardi dolara u prošlogodišnjem periodu.
Aramco će isplatiti dividende od 20,28 milijardi dolara za treće tromjesečje i dividendu vezanu za učinak od 10,77 milijardi dolara, saopštila je kompanija, procjenjujući da bi njena ukupna dividenda za ovu godinu mogla premašiti 124 milijarde dolara.
OMV
Kompanija OMV objavila je na svom portalu da je u trećem kvartalu ostvarena prodaja od 8,6 milijardi evra, operativni rezultat čistog CCS (zahvatanje i skladištenje ugljenika) od 1,1 milijardu evra i čisti CCS neto prihod od 346 miliona evra, koji se može pripisana dioničarima.
Neto poslovni rezultat segmenta sirovina za hemijsku industriju povećan je na 135 miliona eura. Doprinos Fuels & Feedstock iznosio je 204 miliona eura, a energetski segment 702 miliona eura. CCS neto zarada po akciji iznosila je 1,06 eura. Iz kompanije navode da je novčani tok iz poslovnih aktivnosti bio snažan i iznosio je oko 1,4 milijarde eura u trećem kvartalu, uz povećanje od 240 miliona eura u odnosu na drugi kvartal ove godine. Bilans stanja OMV-a i dalje je solidan, sa neto dugom od 3,4 milijarde eura i niskim koeficijentom zaduženosti od 12 posto na kraju septembra 2024.
INA
Kompanija iz neposrednog susjedstva INA u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 151,4 miliona eura, što je 8,4 posto više nego u istom periodu prošle godine, prenio je SEEbiz.
EBITDA sektora istraživanja i proizvodnje nafte i gasa bila je niža zbog nižih cijena gasa i pada proizvodnje i iznosila je 234 miliona eura.
Rezultat sektora rafinerije i marketinga, uključujući korisničku podršku i maloprodaju, poboljšani su uglavnom zahvaljujući pozitivnim tržišnim trendovima i boljim veleprodajnim maržama. Uz veću maržu na prodato gorivo, marža za negoriva nastavila je rasti uz povećanje od 30 posto.
Ukupna kapitalna ulaganja iznosila su 215 milijuna eura i povećana su u odnosu na prvih devet mjeseci 2023. godine. Projekt modernizacije Rafinerije nafte Rijeka završen je 91 posto.
Gazprom
Ruska kompanija Gazprom, prema ruskim računovodstvenim standardima (RAS), pretrpjela je gubitak od 309,1 milijardu rubalja (1 EUR = 117 RUB) za devet mjeseci ove godine, nakon profita od 446 milijardi rubalja u istom periodu prošle godine, izvještavaju. ruski portal MRC.
Prihod je povećan za 8% – na 4,279 milijardi rubalja. Istovremeno, trošak je povećan za 13%. Kao rezultat toga, bruto dobit je smanjena za 9% – na 838 milijardi rubalja. Negativan saldo ostalih prihoda i ostalih rashoda iznosio je 798 milijardi rubalja u odnosu na pozitivnu vrijednost ovog pokazatelja od 130 milijardi godinu ranije, prenosi portal energijabalkana.net.
Gazprom obračunava dividende iz konsolidovanog profita grupe prema međunarodnim standardima (MSFI), koji pored gasnog poslovanja uključuje sektore nafte, energije i LNG-a. Politika dividende predviđa prilagođavanje osnovice dividende za nenovčane stavke.
Ranije je objavljeno da je obim investicionog programa matične kompanije PJSC Gazprom za 2024. povećan na 1,642 biliona rubalja sa ranije planiranih 1,574 biliona rubalja zbog pozitivne dinamike finansijskih pokazatelja zbog povećane ponude izvoza i domaćeg tržišta. tržište.
Gazprom njeft
Kompanija Gazprom njeft, podružnica Gazproma, ostvarila je, prema podacima RAS-a, neto dobit za devet mjeseci 2024. godine od 420 milijardi rubalja, u poređenju sa 369,5 milijardi rubalja za isti period godinu dana ranije, prenosi portal NANGS (Nacionalna asocijacija usluge nafte i gasa).
Prihod kompanije u ovom periodu povećan je za 17,6%, na 2,8 milijardi rubalja, trošak je povećan 1,3 puta, na 2,4 milijarde rubalja. Bruto dobit smanjena je za 23%, na 452,1 milijardu rubalja, dobit od prodaje smanjena je 1,4 puta i iznosila je 191,3 milijarde rubalja, dok je dobit prije oporezivanja iznosila 437,6 milijardi rubalja (408,7 milijardi rubalja danima ranije).
Kineski naftni sektor
Slaba pozicija kineskog sektora sirove nafte potvrđena je septembarskim podacima koji pokazuju šesti uzastopni mjesečni pad rafinerijske proizvodnje, zbog čega je gotovo milion barela nafte dnevno na raspolaganju za skladištenje, prenio je Reuters.
Kineske rafinerije su u septembru prerađivale 14,29 miliona barela dnevno, što je neznatno više u odnosu na 13,91 miliona barela dnevno u avgustu, ali je pad od 5,4 posto u odnosu na isti mjesec 2023. godine.
Slika je uslijedila nakon ranijih podataka koji pokazuju da je uvoz sirove nafte u septembru pao za 0,6 posto u odnosu na godinu ranije, skliznuvši na 11,07 miliona barela dnevno, što je peti mjesec zaredom da je uvoz manji nego 2023. godine.
Kineska domaća proizvodnja nafte u septembru iznosila je 4,15 miliona barela dnevno, 1,1% više u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema podacima Nacionalnog biroa za statistiku.
Ali, navodi se, to bi bila samo relativno mala količina, što znači da sveukupno Kina uvozi naftu po mnogo većoj stopi nego što joj je potrebno da zadovolji svoje domaće potrebe.
Pitanje je zašto su kineske rafinerije nastavile da uvoze više sirove nafte nego što im je zaista potrebno?
Odgovor je, najvjerovatnije, u kretanju cijena, po obrascu da Kina uvozi više sirove nafte kada rafinerije smatraju da su cijene niske, dok se količine smanjuju kada su cijene previsoke ili prebrzo rastu, prenosi energijabalkana.net.
Reuters podsjeća da su u septembru prošle godine kineske rafinerije zapravo smanjivale zalihe, prerađujući 15,48 miliona barela dnevno u odnosu na raspoloživu sirovu naftu od 15,24 miliona barela dnevno, što je rezultiralo deficitom od 240.000 barela dnevno.
U vrijeme kada se to dešavalo, cijene sirove nafte su rasle, a fjučersi na Brent porasli su sa 73,39 dolara po barelu na kraju juna na 97,06 dolara do kraja septembra prošle godine.
Međutim, ove godine je došlo do drugačijeg obrasca cijena sirove nafte, sa Brentom koji je oslabio sa maksimuma iz 2024. od 92,18 dolara po barelu 12. aprila, na najniži nivo od 68,68 dolara do 10. septembra.
Politika mijenja energetski miks
A, kada je riječ o gledanju u zelenu budućnost, portal Offshore Energy navodi da intenzitet net-zero ciljeva mijenja brzinu sa svakim izborima i političkim promjenama, pa je malo vjerovatno da će drastično prepisivanje globalnog energetskog miksa biti na putu. kartice sa aktuelnim političkim liderima na sceni. Ovo se posebno odnosi na potencijalnu eskalaciju sukoba na već ratom razorenom Bliskom istoku.
Udio goriva u potražnji za primarnom energijom
I na kraju, umjesto zaključka, navedimo procjenu da će, uprkos činjenici da će obnovljivi izvori energije nastaviti da zamjenjuju fosilna goriva, ekonomije u razvoju i složeni sektori vjerovatno dugoročno zadržati upotrebu nafte i plina.
Izvor: energetika.me
