Nacrt zakona o kreditnim institucijama predviđa radikalnu promjenu u upravljanju bankama. Prema propisu, ukida se funkcija odbora direktora, i glavnu ulogu preuzimaju upravni i nadzorni odbori sa svojim radnim tijelima i nosioci “ključnih funkcija” koji značajno transformišu upravljačku strukturu banaka…
“Umjesto jednolinijskog modela, po kojem postoji jedan organ koji ostvaruje funkciju nadzora i upravljanja – odbor direktora, predloženim zakonom je razvijen dualistički model upravljanja po kojem funkciju nadzora vrši nadzorni odbor, a funkciju upravljanja upravni odbor kreditne institucije”, naveli su u obrazloženju zakonopisci iz Ministarstva finansija.
Portal Analitika prenosi najznačajnije djelove ovog komplikovanog Nacrta zakona koji se tiče upravljanja u bankama. Propis se nalazi na javnoj raspravi do 15. februara i nije privukao pažnju javnosti.
Razgraničenje nadležnosti
Dosadašnje iskustvo je pokazalo da upravljanje bankama koje se, na nivou odbora direktora, ima slabosti zbog toga što se funkcija upravljanja ne ostvaruje kontinuirano, a što se obezbjeđuje u modelu dvolinijskog sistema, u kojem su jasnije razgraničene funkcije upravljanja i nadzora a upravljanje obezbjeđuje na dnevnoj osnovi.
“Predloženi model je kompatibilan i sa sistemima korporativnog upravljanja koji postoji u kreditnim institucijama koje su matična društva kreditnih institucija iz Crne Gore, što će olakšati uređivanje ovih pitanja na nivou grupa”, tvrde zakonopisci u obrazloženju.
Radna tijela kao novost
Novina su i obavezna radna tijela nadzornog odbora, koja moraju biti formirana u bankama.
“U skladu sa članom 57 predloženog zakona, nadzorni odbor kreditne institucije dužan je da obrazuje odbor za imenovanja, odbor za rizike i odbor za primanja, sa jasno definisanim zadacima”, podsjećaju zakonopisci.
Izuzetak su manje značajne kreditne institucije, koje nijesu dužne da imenuju odbor za imenovanja i odbor za primanja i u tom slučaju te funkcije neposredno izvršava nadzorni odbor.
Nadležnosti i odgovornosti nadzornog odbora
Prema slovu propisa, nadzorni odbor daje saglasnost upravnom odboru na: ciljeve i opšte strategije, poslovnu politiku , finansijski plan, postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala, politike i procedure za izbor i procjenu ispunjenja uslova za članove upravnog odbora i niže direktore.
Daje saglasnost i za politiku zarada u kreditnoj instituciji, osim ako statutom nije uređeno da tu saglasnost daje skupština akcionara.
Između ostalog, nadzorni odbor bira i razrješava predsjednika tog tijela, imenuje i razrješava članove upravnog odbora i imenuje i razrješava članove revizorskog odbora.
Nadzorni odbor, koji, očigledno, ima velika ovlašćenja, imenuje i razrješava članove odbora za primanja, odbora za rizike, odbora za imenovanja, i druge odbore osnovane u cilju pružanja stručne pomoći u vršenju nadzora poslovanja kreditne institucije.
Takođe, razmatra i zauzima stavove o nalazima iz izvještaja Centralne banke i izvještaja drugih nadzornih organa o izvršenoj kontroli, u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvještaja o kontroli.
Članovi nadzornog odbora solidarno odgovaraju banci za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavljanja nadzora nad upravljanjem kreditnom institucijom postupali savjesno i sa pažnjom dobrog privrednika.
Zanimljiva je uloga odbora koje formira nadzorni odbor kao radna tijela.
Odbor za imenovanja
Tako, odbor za imenovanja određuje i predlaže kandidate za izbor članova nadzornog i upravnog odbora, ocjenjuje ravnotežu između znanja, vještina, raznovrsnosti u sastavu i iskustva organa upravljanja, priprema opis ovlašćenja i potrebnih kvalifikacija za određenu funkciju i ocjenjuje očekivano potrebno vrijeme za obavljanje te funkcije.
Takođe utvrđuje ciljanu zastupljenost pola koji nije dovoljno zastupljen u nadzornom ili upravnom odboru i priprema politiku o načinu povećavanja broja manje zastupljenog pola u tim organima, kako bi se postigla ciljana zastupljenost
Redovno, a najmanje jednom godišnje, procjenjuje i po potrebi predlaže nadzornom i upravnom odboru kreditne institucije promjene u strukturi, veličini, sastavu i djelovanju tih organa.
Procjenjuje i znanje, sposobnosti i iskustvo pojedinih članova nadzornog i upravnog odbora, kao i tih organa kao cjeline, i o toj procjeni obavještava organe i lica na koje se ta procjena odnosi.
Kontinuirano, u mjeri u kojoj je to moguće, vodi računa o izbjegavanju postojanja dominantnog uticaja pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju upravnog i nadzornog odbora, u cilju zaštite interesa kreditne institucije u cjelini.
Odbor za rizike
Odbor za rizike, ima značajno drugačiju ulogu.
Taj organ savjetuje nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutnoj i budućoj sklonosti banke ka preuzimanju rizika i pomaže u nadzoru nad sprovođenjem strategije od strane višeg rukovodstva, pri tom ne dovodeći u pitanje odgovornost upravnog i nadzornog odbora.
Zatim preispituje da li su pri određivanju cijena potraživanja i obaveza prema klijentima uzimani u obzir model poslovanja i strategija rizika, i ako ta cijena ne odražava rizik preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika, i predlaže upravnom odboru plan za otklanjanje nedostataka.
Takođe, nezavisno od poslova odbora za primanja, sa ciljem uspostavljanja i sprovođenja odgovarajućih politika primanja, preispituje da li su pri određivanju podsticaja predviđenih sistemom primanja uzeti u obzir rizik, kapital, likvidnost i vjerovatnoća i očekivani period ostvarivanja dobiti.
Odbor za primanja
Odbor za primanja, kako se navodi u obrazloženju zakona, mora biti uspostavljen na način koji mu omogućava donošenje stručne i nezavisne procjene politika primanja (zarada) i praksi vezanih za primanja u kreditnoj instituciji i podsticaja za upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.
Takođe, priprema odluke nadzornog odbora u vezi sa primanjima zaposlenih, uključujući odluke koje imaju uticaj na izloženost kreditne institucije rizicima i na upravljanje rizicima.
Upravni odbor kreditne institucije
Nacrt propisa je predvidio dužnosti i obaveze upravnog odbora.
Upravni odbor kreditne institucije mora imati najmanje tri člana koji se imenuju na period utvrđen statutom, koji ne može biti duži od četiri godine, s tim da član kome istekne mandat može biti ponovo imenovan.
Takođe, članovi upravnog odbora moraju biti u radnom odnosu u kreditnoj instituciji, sa punim radnim vremenom, i moraju voditi poslove kreditne institucije sa teritorije Crne Gore.
Najmanje jedan član upravnog odbora mora poznavati jezik koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Upravni odbor kreditne institucije može da ovlasti jednog ili više prokurista za zastupanje kreditne institucije, odnosno zaključivanje ugovora i preduzimanje pravnih radnji u ime i za račun kreditne institucije koje proizilaze iz usluga za koje je kreditna institucija dobila odobrenje Centralne banke, ali samo zajedno sa još najmanje jednim članom upravnog odbora kreditne institucije.
“Za predsjednika upravnog odbora kreditne institucije može biti imenovano samo lice koje je dobilo prethodno odobrenje Centralne banke Crne Gore za obavljanje te funkcije. Upravni odbor vodi poslove kreditne institucije. Upravni odbor kreditne institucije dužan je da obezbijedi da kreditna institucija posluje u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije. Taj organ je dužan je da uspostavi i sprovodi pouzdan sistem upravljanja kreditnom institucijom u skladu sa odredbama ovog zakona, koji obezbjeđuje efikasno i efektivno upravljanje kreditnom institucijom”, navodi se u propisu.
CBCG regulator
Centralna banka može oduzeti odobrenje za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana upravnog odbora ako:predsjednik odnosno član upravnog odbora nije obezbijedio sprovođenje ili nije sproveo supervizorske mjere koje je naložila Centralna banka, odnosno ako je predsjednik odnosno član upravnog odbora teže prekršio dužnosti člana upravnog odbora
Ako Centralna banka oduzme odobrenje za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana upravnog odbora, nadzorni odbor kreditne institucije dužan je da bez odlaganja donese odluku o razrješenju predsjednika, odnosno člana upravnog odbora.
Nosioci ključnih funkcija u kreditnoj instituciji
Kreditna institucija, odnosno banka, je dužna da identifikuje sve ključne funkcije u toj kreditnoj instituciji.
“Nosioci ključnih funkcija u kreditnoj instituciji su lica koja obavljaju funkcije u kreditnoj instituciji koje im omogućavaju značajan uticaj na upravljanje kreditnom institucijom, a koja nijesu članovi upravnog ili nadzornog odbora.Upravni odbor kreditne institucije dužan je da usvoji i sprovodi adekvatne politike za izbor i procjenu primjerenosti nosilaca ključnih funkcija u kreditnoj instituciji. Ako kreditna institucija procijeni da nosilac ključne funkcije u kreditnoj instituciji ne ispunjava uslov primjerenosti, dužna je da preduzme odgovarajuće mjere kojima se obezbjeđuje primjerenost nosilaca ključnih funkcija”, konstatuje se u Nacrtu zakona.
Propisom Centralne banke bliže se uređuju uslovi koje kreditna institucija razmatra pri procijeni primjerenosti nosilaca ključnih funkcija u kreditnoj instituciji i dinamika procjene ispunjenosti uslova za nosioce ključnih funkcija.
Pošto novi propis predviđa složen sistem upravljanja preko upravnog i nadzornog odbora, radnih tijela i nosioca “ključnih funkcija” jasno je da će biti veiki izazov za menadžment banaka da ove zakonske novosti implementira u praksi…
Izvor: Portal Analitika
