Kad padne promet, padaju i otkazi te se tako pad potrošnje samo pogoršava i vrlo brzo dolazi se u začaranu spiralu koja cijelu ekonomiju vuče u ponor.

Stopa inflacije u Kini u aprilu je iznosila samo 0,2 posto, što je za 0,1 postotni poen manje nego što su očekivali ekonomisti. Drugim riječima, potrošnja i investicije u zemlji su i dalje zakočeni, zbog čega cijene padaju, a sve grupe potrošača suzdržavaju se od potrošnje u očekivanju još nižih cijena.

Potrošačke cijene u kineskoj industriji u maju pale su 4,6 posto, što je njihov najoštriji pad u proteklih sedam godina. Nakon objave tog podatka, kineski juan dodatno je oslabio prema američkom dolaru te je vrlo blizu najnižeg nivoa u proteklih pet godina, piše Tportal.

Kineska ekonomija se hladi, umjesto da ubrzava, a kineski statističari objašnjavanju to generalno slabom potražnjom za robama, sirovinama i industrijskim proizvodima te zemlje.

Rudarstvo i obrada sirovina predvode po padu cijena, a za hranu, duvan i alkohol tek blago rastu. Ekonomisti tvrde da je rizik od deflacije poprilično visok te će i u idućim mjesecima lebdjeti iznad privrede.

Dugoročno, ekonomisti su optimistični po pitanju kineskog ekonomskog rasta kako zbog izdašnih državnih podsticaja upucanih u realni sektor, tako i zbog trenutno “mirne“ geopolitičke situacije po pitanju Tajvana.

No ako se deflacija ukorijeni, kao što se inflacija ukorenila na Zapadu, optimisti bi mogli brzo da promijene svoje mišljenje. Naime, kad počnu da padaju cijene, s njima gotovo uvjek padaju i plate i investicije jer se svi suzdržavaju od potrošnje očekujući da će cijene još više pasti.

Kada potrošnja jednom padne, teško ju je podstaći pa preduzeća imaju problema s nagomilanim zalihama, prometi padaju, a kad padne promet, padaju i otkazi te se tako pad potrošnje samo pogoršava i vrlo brzo dolazi se u začaranu spiralu koja cijelo ekonomiju vuče u ponor.

Hrvatska je u deflaciji provela tri godine, od 2014. do 2017, ali je bila vrlo blaga i za potrošače je imala pozitivne efekte – primarno su je uzrokovali trgovački lanci koji su u tom periodu vodili bitku za svakog kupca rušenjem cijena i bezbrojnim “akcijama“.

S druge su strane u istom periodu jako rasle cijene goriva, pa su dobici za potrošače ostvareni na blagajnama dućana poništeni na benzinskim pumpama.