Ministarstvo finansija objavilo je juče na internet stranici budzet.sntcg.com šematski prikaz prihoda i rashoda budžeta za ovu godinu kao i poreski kalkulator gdje zaposleni upisivanjem iznosa neto zarade dobija podatke koliko od njegove plate uzima država i za šta je taj novac usmjeren.
Radniku se od plate odbija za porez, penziono, zdravstveno, zaštitu od nezaposlenosti, opšt i nske prihode, Fond rada…
Na primjeru prosječne neto zarade od 486 eura ukupne dažbine iznose 321,75 eura. To znači da na svaki euro zarade koju radnik dobije 66,2 centa idu državi.
Na veće zarade važi i veća stopa poreza na lični dohodak, pa na primjer na plate od 1.000 eura državi ide 75 centi po euru. Najmanja neto zarada na koju poslodavac može osigurati radnika je 193 eura.
Poslodavac Poreskoj upravi prijavljuje bruto zaradu na koju osigurava zaposlenog i od nje se odbija porez na lični dohodak od devet odsto ako je manja od 720 eura ili 15 odsto na dio preko tog iznosa. Oduzima se još 15 odsto kao doprinos za penzijsko osiguranje, 8,5 odsto za zdravstveno i 0,5 odsto za osiguranje od nezaposlenosti. Ovaj dio dažbina zove se “na teret zaposlenog” i nakon njihovih odbijanja radnik dobija neto iznos.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Osim ovoga postoji i drugi dio oporezivanja na bruto zaradu i zove se “na teret poslodavca”, a čine ga 5,5 odsto za penziono, 3,8 odsto za zdravstveno, 0,5 odsto za osiguranje od nezaposlenosti i 0,2 odsto za Fond rada. Na teret poslodavca je i prirez od 15 odsto od obračunatog poreza na lični dohodak, i taj novac je prihod opština.
U normalnim okolnostima kada bi se porezi i doprinosi “na teret zaposlenog” smanjivali, to bi trebalo da znači povećanje zarade zaposlenog i obrnuto. Od uplata za penzijsko osiguranje zavisi koliku će zaposleni imati penziju jer se ona računa na najboljih 20 prosječnih godina staža. Od visine uplata za zdravstveno osiguranje ne zavisi kvalitet zdravstvene zaštite, jer se ona uplaćuje po principu “obavezne solidarnosti”, a svi korisnici imaju ista prava .
U kalkulatoru kojeg je postavilo Ministarstva finansija nedostaju još dvije naknade koje su poslodavci sada obavezni da plaćaju. Naknada za odmor i rekreaciju radnika iznosi 0,2 odsto bruto zarada i sada ide fondu Saveza sindikata, a druga je doprinos za zapošl javanje invalida i plaćaju ga firme koje nemaju zaposlene osobe sa invaliditetom i najčešće iznosi od 0,5 do jednog eura po zaposlenom.
Kada se uporede podaci Monstata o prosječnom broju radnika od 170 hiljada i kalkulatora Ministarstva finansija može se zaključiti da Fond PIO i Fond zdravstva ne dobijaju sav novac koji bi t re balo.
Naime, doprinos za PIO po prosječnoj zaradi iznosi 148 eura, a kada se pomnoži sa brojem radnika ovaj fond bi trebalo da ima uplatu od 300 miliona, međutim budžetom za ovu godinu predviđen je prihod po ovom osnovu od 234 miliona. Uplata za zdravstveno osiguranje na prosječnu zaradu iznosi 89 eura, pa bi ukupan prihod trebalo da bude 180 miliona. Budžetom je predviđen prihod od doprinosa za zdravstveno osiguranje od svega 138 miliona.
Problem sa uplatama doprinosa je taj što ima poslodavaca koji radnike osiguravaju na manje zarade nego što im stvarno uplaćuju, pa država i njeni fondovi gube.
ND Vijesti/CDM.me
