Trgovci su se danas usredotočili na izvješće Američkog instituta za naftu (API), koje je neočekivano pokazalo rast zaliha sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu za 8,6 milijuna barela. Analitičari su očekivali da će pokazati pad zaliha za 800.000 barela.
Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima ispod razine od 71 dolara budući da su veće zalihe u SAD-u i zabrinutost za potražnju zbog trgovinskog sukoba SAD-a i Kine zasjenile geopolitičke napetosti na Bliskom istoku.
Barel sirove nafte pojeftinio je na londonskom tržištu 28 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 70,96 dolara. Na američkom se tržištu barel prodavao po 52 centa nižoj cijeni, od 61,15 dolara. Vlada će objaviti službene podatke tokom dana.
Američki predsjednik Donald Trump jučer je trgovinski rat s Kinom nazvao “malom čarkom”, tvrdeći da pregovori između dva vodeća svjetska gospodarstva nisu propali. Trgovce brinu posljedice po gospodarski rast, a time i potražnju za naftom.
Značajniji pad cijena zakočila je jučerašnja objava Saudijske Arabije o napadu dronovima naoružanim eksplozivom na naftnu infrastrukturu u blizini Rijada. Informacija iz Rijada nadovezala se na vijest o sabotaži na četiri tankera u Fujairahu u Ujednjenim Arapskim Emiratima, potpirujući strahovanja od sukoba u ključnoj regiji za proizvodnju i transport nafte.
“Budući da se na Bliskom istoku proizvodi skoro trećina svjetske nafte a tamo su locirani i gotovo kompletni globalni rezervni kapaciteti, naftno tržište vrlo je osjetljivo na bilo kakve napade na naftnu infrastrukturu u toj regiji”, upozoravaju iz švicarske banke UBS.
Incidenti su se vremenski poklopili s pojačanim napetostima u američko-iranskim odnosima nakon objave Washingtona da će u ovom mjesecu pokušati potpuno blokirati izvoz iranske nafte. SAD paralelno pojačava vojnu prisutnost u Perzijskom zaljevu, tvrdeći da time odgovara na prijetnje Irana.
Američka vojska priopćila je da je spremna za “moguće izravne prijetnje američkim snagama u Iraku”, identificirajući kao njihov izvor snage koje imaju potporu Irana.
U međuvremenu je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) priopćila da će svjetska potražnja za njezinom naftom u ovoj godini biti veća nego što se očekivalo zbog posustajanja potražnje za naftom konkurencije, uključujući i američke proizvođače iz škriljaca.
Objava signalizira tješnju ponudu nastavi li OPEC koordinirano smanjenje opskrbe, za 1,2 milijuna barela dnevno, prema dogovoru iz studenog prošle godine.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje pak da će svjetsko tržište ove godine trebati vrlo malo dodatne nafte iz OPEC-a budući da će snažna američka proizvodnja kompenzirati smanjeni izvoz iz Irana i Venezuele.
IEA je ujedno blago snizila prognozu rasta globalne potražnje za naftom u 2019., za 90.000 barela dnevno, na 1,3 milijuna barela dnevno. Njezino izvješće pokazuje da je potražnja prošle godine rasla za 1,2 milijuna barela dnevno.
Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u utorak iznosila 70,66 dolara, što znači da je pala 55 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.