Uprava za vode zatražila je na prošloj sjednici od Vlade 300.000 eura i produženje roka do kraja godine, da bi okončala radove na desnom rukavcu rijeke Bojane, ugrožene nakon ekološke katastrofe prozrokovane zatvaranjem rukavca prije tri godine.

Produženje junskog roka za završenje radova pravdano je epidemijom korona virusa, a rezultati koji su do sada postignuti opravdavaju uložena i zatražena sredstva.

Naime, prvobitna ekološka sanacija rukavca Bojane pretvorila se u ekonomsko-razvojnu šansu budući da je na tom području, stvorena nova plaža, dužine 600 metara i površine 30.000 kvadratnih metara.

No, zbog djelovanja mora, nova plaža je jednim dijelom erodirala, pa je na stručnim službama da nađu trajno rješenje za ovaj resurs.

“Taj proces je sproveden početkom aprila 2019. godine, te je nasipanjem materijalom revitalizovana postojeća i proširena plaža u dužini od 600 metara, širine oko 50 m. Na taj način smo dobili oko 30.000 m2 nove-stare plaže, koja je tokom zadnjih 20 godina erodirala. Djelovanjem morskih struja dio materijala je ponovo ponesen u more ali je dio plaže opstao”, navodi se u Izvještaju koji je Vlada usvojila na prošloj sjednici.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je zaduženo da uradi Projekat održivosti revitalizovane plaže na Adi Bojani, kako bi radovi koji se izvedu imali dugoročni karakter.

Dosadašnjim izvedenim radovima postignuto je nekoliko efekata: pročišćeno je korito desnog rukavca, materijal koji je izvađen je iskorišćen na najbolji način za prihranjivanje plaže koja je erodirala i dobili smo ponovo plažni prostor koji je tokom vremena izgubljen.

U apsolutnim brojkama, do sada je izvađeno 290.325 m3 materijala iz desnog rukavca rijeke Bojane, a ukupno je pročišćeno 2,5 km rukavca rijeke.

“U 2018. godini iz desnog rukavca izvađeno je 172.927,78 m3 materijala i pročišćeno korito u dužini od oko dva kilometra. U 2019. godini iz desnog rukavca izvađeno je 117.397,22 m3 materijala i pročišćeno korito u dužini od oko 0,50 km”, navodi se u Izvještaju.

Taj materijal je mješavina pijeska i zemlje i predstavlja ekonomski resurs.

Nadalje, vrijedni su i ekološki aspekti projekta.

“Protočnost koja je u avgustu 2017. godine bila loših 3,3 povećana je do 15-20 odsto u zavisnosti od visine vodostaja. Takođe i batimetrijski podaci su pokazali povećavanje dubine na mjestima na kojima je rađeno, do prosječne dubine od tri metra koliko je predviđeno Projektom”, poručuje se u Izvještaju, uz napomenu da su radovi počeli u junu 2018. godine.

U dokumentu se navodi da je ostalo nepročišćeno 1,4 km rukavca rijeke Bojane.

“Na ukupnoj dužini od oko 3,4 km rukavca i dodatnih 500 metara uzvodno od račve, ostalo je nepročišćeno još oko 1,4 km desnog rukavca. Predmetni radovi planirani su da se završe do kraja juna 2020. godine, ali zbog zastoja uzrokovanog korona virusom to nije moguće i treba da se produže do kraja tekuće godine”, konstatuje se u Izvještaju.

Podsjetimo, Vlada je uradila sanaciju Bojane na osnovu analize profesora Save Petkovića.

Petković je predložio uklanjanje materijala sa račve, kako bi se obezbijedila projektovana protočnost rukavca.

Predlog hitnih mjera za sprečavanje ekološke katastrofe i povećanje protočnosti crnogorskog rukavca Boj ane obuhvata i nastavak bagerovanja pijeska, nataloženog na ušću rukavca u more, u cilju obezbjeđivanja razmjene vode između rijeke i mora.

Zaključkom Vlade Uprava javnih radova zadužena je da uplati Upravi za vode 300.000 eura kako bi se radovi okončali do kraja godine. Ranije, procijenjena vrijednost radova na sanaciji korita Bojane iznosila je ukupno oko 800.000 eura, ali se mogućnost formiranja nove plaže nije pominjala.

Prema Studij i Morskog dobra, Crnoj Gori će u narednih pet godina nedostajati 300.000 metara kvadratnih plaža.