Prvi zabilježeni slučaj finansijske prevare datira iz 300. godine prije nove ere, kada je grčki trgovac brodarima pozajmio novac koji oni nikada nisu namjeravali da vrate.
Može se sa sigurnošću reći da prevare postoje od pamtivijeka – i postojaće i dalje, jer nastavljaju da se razvijaju. Primjer je – phishing (fišing).
Phishing je pokušaj pribavljanja povjerljivih informacija (kao što su vaši bankovni podaci) putem lažne e-pošte ili tekstualne poruke koja izgleda kao da dolazi od ugledne firme.
Jedna od najpopularnijih phishing prevara u vremenu nakon pandemije je lažno obavještenje o rasprodaji zbog zatvaranja. Ako imate pristup internetu, vjerovatno ste vidjeli takve oglase.
Bez obzira šta tvrde da prodaju – bilo da se radi o namještaju, slikama ili odjeći – čini se da svaka prevara koristi isti scenario: „prodavnice“ su se borile da svoja vrata drže otvorenim od pandemije i to više ne mogu, pa rasprodaju sve sa popustom.
Ove ponude su legitimne, a učinkovite su jer iskorištavaju ekonomsku anksioznost s kojom se mnogi još uvijek bore.
Na prvi pogled – zanimljivo, na drugi – opasno
Od 2020. mnoga mala preduzeća su prestala da posluju — a 1,2 miliona radnih mjesta je trajno ukinuto.
U anketi osiguravajuće kompanije Allianz Life iz decembra 2022. godine, 52% ispitanika bilo je zabrinuto da li će njihovi zaposleni moći da plate svoje račune. To je značajan skok u odnosu na godinu ranije, kada je samo 38% izrazilo tu zabrinutost.
Logično je da svako ko pokušava pametno da potroši novac vodi računa kada se prodaju stvari koje su mu potrebne. A ta ranjivost je upravo ono što prevaranti traže.
Virtuelni „švedski sto“
Pandemija je pojačala online prevare, posebno kada su im zatvaranja u domove omogućile „zarobljenu“ publiku.
Do kraja 2021. godine, američka Federalna trgovinska komisija (FTC) saopštila je da je 95.000 ljudi prijavilo prevaru čije su ukupne vrijednosti bile 770 miliona dolara, i to samo na društvenim mrežama – broj koji predstavlja četvrtinu svih prijavljenih prevara te godine.
Naravno, lažne prevare „zatvaranja radnji“ nisu jedine koje ovih dana kruže internetom. Postoje i ljubavne prevare i lažni identiteti, da spomenemo samo neke.
„Plivati“ bez straha
Prevare na mreži neće skoro nestati – ali možete naučiti na šta treba paziti.
U slučaju krađe identiteta, krajnji cilj prevaranta je pristup vašim ličnim odnosno bankarskim podacima, kako bi otvorio nove račune ili iskoristio postojeće.
Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da se zaštitite od phishing prevara:
U 2022. procijenjeno je da su do 8,3% svih funkcionalnih web stranica bile lažne. Dakle, prije nego što pritisnete to primamljivo dugme „kupi sada“, odvojite malo vremena da potražite kompaniju na Scam Tracker-u agencije Better Business Bureau.
Budite oprezni s bilo kakvim tekstovima ili pozivima u kojima se, nakon što kupite nešto na mreži, traži više ličnih podataka – čak i ako web stranica na koju vas usmjeravaju izgleda legitimno.
Ako prevaranti žele gotovinu, od vas će obično tražiti da je pošaljete transferom novca ili korištenjem prepaid poklon kartica. Zanemarite ovakve zahtjeve i odmah prijavite.
Ključno je da ostanete informisani, prijavite sumnjivo ponašanje i kontaktirate svoju banku ako vam je potrebna podrška.
Prevaranti mogu biti ti koji „pecaju“, ali na vama je da odolite mamcu s udice.
Moneywise
