Druga polovina maja razdoblje je koje bi ljubiteljii kriptovaluta najradije zaboravili. Dva su krivca za težak pad na tržištu kriptovaluta: Elon Musk i kineska vlada.
Još 14. aprila vrijednost bitcoina gotovo je dostigla 65.000 USD, a milijarde dolara i eura pristizale su iz cijelog svijeta u ovaj uzbudljivi segment finansijskog tržišta svake nedjelje, koji je, iako je rast bio izuzetan tokom prošle godine, obećavao brzu zaradu.
Ovogodišnja investicija broj jedan među glavnim menadžerima imovine bila je: “dugi bitcoin” ili: kupite bitcoin i zadržite ga, jer se očekuje da će ove godine dostići 100 hiljada dolara (a ether 10 hiljada). Mnogi su vjerovali u ova predviđanja, ali previdjeli su sve rizike i upozorenja da je tržište, nakon tako dugog i ludog rasta, zrelo za veliku korekciju.
I ona se dogodila, kao i uvijek, nenajavljeno, ali utoliko žešće. Padovi su bili najgori prošle srijede, a bitcoin je na trenutak (barem od januara) pao na 30.000 američkih dolara, nakon što je deset dana ranije bio na 60.000 američkih dolara. Takođe, mnogi su Altcoini odjednom bili upola manje vrijedni nego nedjelju prije.
Naravno, u samoj se priči ništa nije promijenilo s kriptovalutama, decentralizovanim finansijama i blockchain tehnologijom, koja nesumnjivo donosi brojne koristi, ali sentiment investitora se znatno promijenio.
“Bio je potreban samo jedan tweet i saopštenje kineske vlade, ali kriptovalute su izašle iz mode i postale pase”, napisala je Deutsche Bank.
Prvo je tržište uzdrmao Elon Musk tweetom da Tesla više neće dopuštati kupovinu e-vozila s bitcoinima, što je izazvalo FUD efekt na kripto tržištu (strah, nesigurnost, sumnja – strah, neizvjesnost, sumnja) . Sve u svemu, zaoštrile su je zabrinutosti da je Tesla već prodao svoje bitcoine koje je u januaru kupio za 1,5 milijardi dolara. Kad su se kriptovalute malo oporavile od Muskovog tvita, udarila je i Kina, najavivši da neće dopustiti transakcije s kriptovalutama, te upozorila ulagače na špekulativno trgovanje njima.
Zamjenik kineskog premijera Liu He zaprijetio je još većom regulativom kriptovalutama sa sjedištem u Hong Kongu (svoje usluge moći će da ponude samo profesionalnim investitorima), čak ni rudarima koji ne opraštaju. Kao što je poznato, zbog niskih troškova električne energije oko 70 posto svih novih bitcoina kopa se u Kini (nove bitcoine stvaraju supermoćni računarski sistemi koji rješavaju složene operacije).
Iako su kineske vlasti već nekoliko godina prilično neprijateljske prema kriptovalutama, ovog puta izjave na tržištu su zaživjele. Kako su kriptovalute probijale nivo podrške, pokrenute su stop-loss narudžbe, donoseći još dramatičniji pad. JP Morgan već otkriva da veliki institucionalni investitori (oni su bili važan faktor rasta u posljednjih godinu dana) prodaju bitcoine i kupuju zlato.
Kineske vlasti ponovile su da neće priznati digitalne valute kao sredstvo plaćanja. Čak ni američke vlasti ne stoje skrštenih ruku: Fed vjeruje da kriptovalute predstavljaju rizik za finansijsku stabilnost, a američka riznica takođe želi da svi prenosi na tržištu kripto valuta koji prelaze 10.000 dolara budu prijavljeni Poreskoj upravi. Sinoć je vrijednost bitcoina iznosila oko 38.000 američkih dolara i sve upućuje na to da su bikovski pokreti na neko vrijeme gotovi.
Podsjetimo, prošlog je marta bitcoin skliznuo ispod 4.000 američkih dolara, popeo se na 29.000 do kraja godine i u aprilu je vrijedio gotovo 65.000 američkih dolara.
Siniša Malus
Izvor: SEEbiz.eu
