Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da poskupljenje goriva neće dovesti do značajnog rasta ostalih cijena i poziva Vladu da ponovo smanji akcize na naftne derivate. Kaže da su u posljednje dvije godine cijene u Crnoj Gori porasle oko 23 odsto i to smatra alarmantnim. Gostujući u Jutarnjem programu, ocijenio je da je program Evropa sad 2 teško izvodljiv u kratkom roku i poručuje da ne treba vještački povećavati plate.

Mulešković ne očekuje da će najnovije poskupljenje goriva dovesti do značajnijeg rasta cijena ostalih proizvoda.

“Čini mi se da ovo povećanje cijena neće dovesti do značajnog rasta cijena ali negdje ipak moramo da povedemo računa o tome da ovakav rast cijena nije ispratio rast životnog standarda i donosioci odluka moraju da isprate sve to i da se donesu adekvatne politike koje će da prate takav rast cijena kako bi se zadržao životni standard građana”, kazao je Mulešković u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore.

Napominje da smo do prije dva mjeseca imali smanjene akcize na gorivo što smatra dobrim i za građane i za privredu. Smatra da akcize ponovo treba smanjiti.

“Od tada je vlada ukinula to smanjenje akciza i rekla da će da prati situaciju. Nadam se da prate situaciju i da vide da je to krenulo da bude alarmantno i da se vrate takve mjere kako bi se zaštitio životni standard građana. To je jedino, u ovom trenutku, što po pitanju cijena goriva donosioci odluka mogu da urade”, kazao je Mulešković.

On je saopštio da su ciejne u Crnoj Gori u posljednje dvije godine porasle 23 odsto. To smatra alarmantnim podatkom i jasnom porukom za donosioce odluka da se mora krenuti sa politikama koje će da stimulišu privredu i građane kako bi zadržali njihov životni standard.

“Crna Gora je kasnila sa mjera za suzbijanje inflacije… Bilo je akcija koje su dale kratkoročne rezultate ali moramo donositi odluke koje su dobro planirane i dugoročne. Moramo imati subvencije za privredu, za građane i jedino se na taj način može prevazići kriza”, kazao je Mulešković.

Odluke, kaže Mulešković, ne možemo donositi ak-hok već, kako je naveo, moramo da imamo dobro planiranu antiinflatornu politiku.

“Politiku koja će dugoročno da daje efekte i koja će, ako bi krenuli sad do početka naredne godine, najkasnije do marta mjeseca dala rezultate i vratila životni standard i cijene u normalu”, kazao je.

Javne finasije, kako ocjenjuje, nijesu u dobrom stanju. To je, kaže, i premijer nedavno potvrdio kada je kazao da će, ko god bio premijer, morati da se zaduži milijardu eura do kraja godine.

Time je, kaže Mulešković, priča o spektakularnim rezultatima svedena na minimum.

“Činjenica je da ćemo morati da se zadužimo. Pitanje je pod kojim uslovima ćemo da se zadužimo. Ranije smo se zaduživali po kamatnoj stopi od dva odsto u ovom trenutku mislim da nećemo moći da se zadužimo po stopi ispod sedam odsto. Tako da će to biti veliki problem”, kazao je Mulešković.

On je podsjetio i na izjavu premijera da smo se zadužili 100 miliona koje nijesmo potrošili po kamatnoj stopi od 10 odsto.

“Znači mi smo se zadužili za novac koji nam nije trebao i plaćamo kamatnu stopu od 10 odsto tako da je i to jasan znak da su se određene odluke donosile bez planiranja”, kazao je Mulešković.

On se nada da će se buduća vlada ubrzo formirati i ističe da nam je neophodna politička stabilnost kako bi sve u državi funkcionisalo kako treba. Napominje da bez političke stabilnosti ne možemo imati ni ekonomsku.

“Moja je želja da buduća vlada ima tri prioriteta, prvi – da se vratimo starteškom i održivom planiranju, drugo – da se vratimo ekonomskom oporavku i da kreirao ekonomske strategije, treće – da se vratimo EU integracijama”, kazao je Mulešković.

Činjenica je, kaže, da je program Evropa sad 2 u kratkom roku teško izvodljiv. Takve reforme se, kaže, moraju sistemski i analitično donositi jer će one promijeniti kompletan sistem.

“Ono što je bitno i nadam se da postoji, je dobar investiciono plan. Bez dobrog investicionog digoročnog plana ova reforma teško može da bude izvodljiva jer ne treba vještački da povećavamo zarade. Zarade treba da se povaćevaju upravo kroz stvaranje nove vrijednosti i to je jedini održivi način”, zaključio je Mulešković.