Predlog zakona o budžetu za narednu godinu ne nudi odgovore na mnoga pitanja, saopštio je ekonomski analitičar, Mirza Mulešković, i dodao da se nije učinilo dovoljno ni kada je riječ o rashodnoj strani budžeta.

“Nije se radilo na smanjenju tekućih troškova, posebno u dijelu zarada u javnom sektoru. Samo na zarade u javnom sektoru planirano je oko 717 miliona, 46 miliona za konsultantske usluge, 16 miliona za ugovore o djelu. E upravo to je trebalo iskoristiti za neke projekte koji će da stvaraju realnu ekonomiju, koja stvara novu vrijednost”, rekao je Mulešković za Televiziju E.

Predlogom budžeta planirano je zaduženje do 900 miliona, s tim što se, ističe Mulešković, Vlada može zadužiti još za određene projekte.

“Nije dobro da sve infrastrukturne projekte finansiramo iz zaduženja. Nije dobro da stara zaduženja finansiramo opet iz novih zaduženja. Jer, ove godine će zaduženja biti skuplja nego u prethodnom periodu. I dalje nemamo razvijenu diversifikovanu ekonomiju, koja će da stvara više novca, da bi sve moglo da se servisira”, rekao je Mulešković.

Mulešković smatra da je zaduženost od 65 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) dobar podatak.

Kada postoji manji odnos duga sa BDP-om to govori o dobroj ekonomskoj aktivnosti. S druge strane, to ne mora da znači da uvijek postoji ekonomska aktivnost.

“Kada se analizira zaduženost u odnosu na BDP, treba imati u vidu strukturu ekonomije i da li ona može da vraća novac koji je pozajmljen, da li se taj novac ulaže u infrastrukturu, otvaranje novih radnih mjesta u privredi. Pohvalna je odluka Vlade da neće biti zaduženja za tekuću potrošnju, već da će se zaduženja isključivo odnositi za infrastrukturne projekte i otplatu starih dugovanja”, naveo je Mulešković.

To bi, kako je poručio, trebalo da bude praksa u Crnoj Gori, jer ukoliko postoje zaduženja za infrastrukturu, u budućnosti se mogu očekivati ekonomski benefiti.

“Ukoliko se zadužujute za otplatu starih dugovanja i tekuću potrošnju, benefite ne možete da imate”, tvrdi Mulešković.

Iako je u prethodnom perodu bila mala otplata duga iz tekućih prihoda moglo se, smatra Mulešković, više novca za to iskoristiti.

Nasuprot tome, tekuća potrošnja se povaćavala što se, kako je dodao, može vidjeti i iz predloženog budžeta.

Mulešković je dodao da je osnovna ekonomska aktivnost, koja treba da bude pokretač razvoja, proizvodnja. Međutim, podaci o uvozu i izvozu Crne Gore pokazuju enorman deficit, što govori da se ništa ne proizvodi.

“Fali nam proizvodnja. To je odgovor na pitanje što fali Crnoj Gori. Fali nam realna ekonomija, fali nam nešto što će da ostavi dodatnu vrijednost u Crnoj Gori. Upravo je na tome trebalo da radimo, da jačamo realnu ekonomiju, ono što stvara novu ekonomsku vrijednost”, kazao je Mulešković.

Budžetom za narednu godinu, oko 50 odsto tekućih prihoda planirani su iz naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV) što, prema riječima Muleškovića, znači forsiranje potrošnje domaćinstava.

“Međutim, nemamo odgovor na pitanje – šta ukoliko se desi da dođe do pada te potrošnje, ukoliko naši građani odluče da štede. Nijesmo dobili odgovor na pitanje – šta će se desiti ukoliko nam bude lošija turistička sezona. Ukoliko dođe do rasta cijena, zbog stope PDV-a, Crna Gora neće biti toliko atraktivna kao što je bila ranije. Ni ove godine nijesmo bili atraktraktivni u odnosu na zemlje regiona”, istakao je Mulešković.

On je podsjetio da su javne finansije posljednje dvije godine bile održive dominantno zbog stranaca, jer se procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 100 hiljada njih koji konstantno troše. Zato je, dodaje Mulešković, i najveći rast prihoda zbog naplate PDV-a.

“Trebalo je da dobijemo i odgovor na pitanje – što će se desiti ukoliko stranci odu. To je 100 hiljada novih stanovnika koji troše, podižu potrošnju i prihode države. Važno je naglasiti da je upravo zbog povećanja same potražnje na tržištu došlo i do povećanja cijena. Toliki broj stranaca u Crnoj Gori doveo je do povećanja cijena, stanova, ali i svih ostalih proizvoda”, zaključio je Mulešković.